Donosimo 20 mjera za spas: Ako se provedu, imamo šanse...

Samo su dva slučaja kad država neće naplatiti ništa od poreza. Ako je porezna stopa nula i ako je porezno opterećenje 100 posto.
Kaže nam to porezni savjetnik Edo Tuk i tako opisuje paradoks poreza u koje je država tako često upadala.

Naime, postoji točka kad dizanje nameta i poreza jednostavno više ne funkcionira, jer koliko god država dizala sve te namete, ljudi će ih početi izbjegavati i naći načine da ih ne plate. S druge strane, ako je porezni sustav dobro izbalansiran, pošten, investitori vide priliku da mogu poslovati, a država nudi kvalitetnu uslugu za novac, svi će biti spremni platiti porez. Pa će tako država, i uz niže poreze, prikupiti više.

KAKO NAS DERU Režite namete! Evo koliko kuna dajete državi da niste ni svjesni

U Hrvatskoj smo, nažalost, išli obratnim smjerom. Kad je nastupila kriza, vlada Jadranke Kosor je odmah uvela poseban porez na plaće i podignula PDV kako bi uprihodovala više te mogla pokriti plaće službenika, mirovine, funkcioniranje bolnica... S vremenom, u vladi Zorana Milanovića je, uz neke mjere štednje, došlo u prve tri godine do dodatnog poreznog opterećenja. Digli su PDV na 25 posto, a to kompenzirali nižim doprinosima na zdravstvo. Ubrzo su vratili doprinose na zdravstvo, a ostavili viši PDV. Krenuli su u oporezivanje svega. Investicije su nastavile padati, a zemlje, poput Rumunjske, Slovačke i Estonije, koje su išle suprotnim putem su nas prestigle. Po ekonomskim slobodama smo ispod njih, također i po fleksibilnosti tržišta rada. Ali i dalje se politika vodi kroz male pomake u porezima. Iluzorno je očekivati da ministar financija, tko god on bio, može sam sve riješiti. Država mora raditi koordinirano, smanjiti svoju potrošnju i shvatiti da porezni obveznici ne mogu plaćati svaku njihovu pogrešku. Jer u dobrim vremenima najlakše je dijeliti i kupovati glasove.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:45

- Kako bismo iz zemlje koja se napušta postali zemlja u kojoj je atraktivno doći živjeti i poslovati, potreban je napor svih institucija. Navedeni porez, prirez i doprinosi čine veliko opterećenje rada te je svako rasterećenje priželjkivano. No smanjivanje prihodovne strane bez racionalizacije troškovne nije nimalo jednostavno - kaže nam porezni savjetnik Edo Tuk.

S dobrom reformom i poreznim rasterećenjem imat ćemo zdravije gospodarstvo, otpornije na krizu koja dolazi, a značajno će se povećati i standard građana. Jer Hrvate su po kupovnoj moći prestigli i Rumunji. Zasad su lošiji samo Bugari, ali oni grabe naprijed i rade. Država je u pola godine ove godine prikupila 60 milijardi kuna, više nam je uzela na PDV-u, trošarinama i doprinosima. A onda povećala naknade svojim zaposlenima, svoje rashode i razne pomoći.

IMA LI KRAJA POREZIMA U HRVATSKOJ?! Sanji (45) od plaće ne ostane ništa, sin odselio u Njemačku

20 MJERA ZA SPAS:

PDV na 13% za energente

Prethodna vlada je snizila PDV na vodu na 13 posto, ova na struju i odvoz otpada na tu stopu. I to je dobro. Ali je ostao 25 posto na plin, ogrjevnu paru i, primjerice, pelete. Slijedi poskupljenje plina, pa svi koji koriste i plin i toplanu za grijanje bi trebali plaćati 13 posto.

Mliječni proizvodi

Sniženje stope na 13 posto i za mliječne proizvode, poput sira, jogurta, vrhnja i ostalih, podiglo bi standard građana, ali i dalo poticaj mliječnoj industriji.

Rezanje poreza na plaće

Stopa od 24 posto poreza na dohodak može biti 20 posto ili čak 14 posto. To dokazuje činjenica da su gradovi i općine, čiji je to prihod, u plusu 1,7 milijardi kuna na polovici ove godine.

Ne povećavajte zdravstveni doprinos

Vlada planira dići zdravstveni doprinos na 16,5 posto, a da ministar Milan Kujundžić nije rekao gdje će tih 1,7 milijardi kuna potrošiti. Prvo provedite obećane reforme na kojima ste dobili izbore.

Režite namete

Bio je to početak 2017. godine. Vlada je ponosno najavila da će građane i poduzetnike koji plate devet milijardi parafiskalnih nameta do kraja godine rasteretiti za 1,5 milijardi kuna. To se, naravno, nije dogodilo. Ispunite to obećanje!

Niži porez na dobit

Lani je i dokazano. Država je snizila porez na dobit s 20 posto na 18 i 12 posto. I prikupila više poreza na dobit nego godinu prije! Porezna stopa za sve od 12 posto ostavila bi novca za investicije, veće plaće radnika i modernizaciju. A privukla bi i nove investitore.

Ne gledajte kroz prste

Tzv. lista srama otkrila je da država nije naplatila 30 milijardi kuna poreza! Nitko nije za to odgovarao, a sad i neće naplatiti. Kad su porezi niži, manje ih tvrtki izbjegava platiti, ali država mora biti pravovremena i nikome ne gledati kroz prste. Ali uvijek je lakše oderati platišu.

Dižite neoporezivi dio plaće

Sadašnji neoporezivi dohodak iznosi 3800 kn, a kad bi se podigao na 4500 kuna, svakom radniku bi zajamčeno ostajalo više novca. Lokalna uprava čiji je to prihod mora više uprihodovati od imovine i privlačenjem investitora, a ne samo uzimati radnicima.

Mesni proizvodi

Vlada ide samo na smanjenje PDV-a na 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće i jaja. Mesne prerađevine čine veliki dio hrane te kad bi se i na njih spustio PDV na 13 posto, zahvatio bi se najširi sloj stanovništva i pomogla mesna industrija, koja je također na putu prema dolje.

Nameti u gorivu

Za trošarine, PDV i naknade za državne tvrtke dajemo više od polovice novca za svaku litru benzina koju platimo. To je jedno od najvećih opterećenja u EU, a gorivo lančano za sobom vuče i poskupljenje ostalih proizvoda. Snizite trošarine, a obnovu željeznica radite iz EU fondova.

Više za drugi stup

Drugi mirovinski stup je privatna ušteđevina radnika, za razliku od prvog gdje se novac troši na mirovine prethodnih generacija. Drugi stup treba ojačati kako bi radnici imali dostojanstvenu mirovinu, a ne povlačiti novac u proračun kako bi država mogla još više trošiti.

Režite trošarine na aute

Hrvati imaju u prosjeku najstariji vozni park u EU. Paralelno i visoke trošarine. Već lani su blago smanjene trošarine, ali sad bi mogle ponovno rasti zbog novih EU direktiva. Zato je potrebno dodatno rasterećenje.

Neoporezivi topli obrok

Poslodavac koji želi osigurati topli obrok od 50 kuna radniku mora ukupno platiti od 102 do 127 kuna. Pola uzme država. Topli obrok bi osigurao i rast ugostiteljstva.

Ne oporezujte 13. plaću

Strani investitori su navikli da isplate 13. plaću jer većina država to potiče. Kod nas trebaju platiti, uz iznos plaće, još toliko državi, pa je i ne isplaćuju.

Olakšica za ulaganja

U Njemačkoj građane potiču da obnavljaju i održavaju svoje kuće i stanove jer im je to priznato kao olakšica. Time bi se suzbila i siva ekonomija jer bi za svaki posao bio izdan račun.

Smještaj i bonusi

Poslodavac za smještaj radnika mora platiti kao da mu je dao plaću. I druge nagrade, poput regresa, božićnice i jubilarnih nagrada, oporezovane su iznad 2500 kuna. Povećajte taj limit.

Olakšice za stipendije

Ako izvrsni studenti i đaci dobiju stipendije koje su godišnje više od 15.000 kuna, roditelji im gube pravo na olakšicu. To treba ukinuti i potaknuti najbolje.

Viši prag naplate

Poduzetnici traže da PDV plaćaju po naplaćenoj fakturi svi oni koji imaju do 15 milijuna kuna prihoda. To je važno jer se sprečava mogućnost da male tvrtke neplaćanjem unište veliki. Naime, PDV se mora platiti državi i kad vama nisu platili.

PDV ugostitelji 

Iako nisu spustili cijene kad im je PDV bio 13 posto, ove godine je postalo jasno da nismo konkurentni s drugim turističkim zemljama. PDV ugostiteljima s vremenom treba smanjiti.

Provedite reforme 

Kako bi sve ovo bilo moguće, država mora početi racionalno trošiti, koristiti imovinu, provesti reformu javne uprave, ubrzati pravosuđe, imati jednaku sudsku praksu, smanjiti administraciju. To ste sve obećali, napokon i provedite.