Važno je pratiti najnovije vijesti i biti informiran o zbivanjima vezano uz pandemiju i druge nama važne teme. No psiholozi ističu da pretjerivanje može voditi do problema
LOŠA NAVIKA
Doomscrolling: Ono što većina danas radi i nema pojma zašto
Stručnjaci smatraju da pretjerano čitanje loših vijesti vodi u stvaranje tjeskobne navike, a čak su i skovali riječ koja najbolje opisuje radnju koja vodi do tog poremećaja - doomscrolling, piše Yahoo.
POGLEDAJTE VIDEO: Disanjem protiv stresa
Pokretanje videa...
01:07
Što je doomscrolling?
- Doomscrolling se referira na zečje rupe u kojima se često nađeno na internetu dok čitamo i pretražujemo vijesti o dnevnim problemima - kaže dr. Jason S. Moser, profesor kliničke psihologinje Sveučilišta u Michiganu.
Kazao je da se najčešće teme doomscrollinga odnose na COVID-19, društvenu nepravdu te politiku. Kazao je i kako doomscrolling nije novi koncept jer su se ljudi oduvijek fokusirali na loše vijesti, no zahvaljujući pametnim uređajima danas takve vijesti možemo upijati tijekom svake sekunde u danu.
Kao i kod drugih stvari u kojima pretjerujemo, dr. Moser kaže da u konačnici takvim ponašanjem dolazimo do točke u kojoj više ništa novog ne možemo naučiti, a vrijeme koje provodimo tražeći loše vijesti počinje utjecati na ostale aspekte našeg života.
Dr. Erika McElroy, psihologinja zaposlena u Aurora Mental Health Center, kaže da ukoliko vrijeme koje provodimo pretražujući vijesti ometa naše radne zadatke, brigu za obitelj i druženje s prijateljima znači da hitno moramo mijenjati svoje ponašanje.
- Doomscrolling je zanimljiv fenomen jer je riječ o ponašanju koje proizlazi iz potrebe za smirenjem. Mi namjerno tražimo sadržaj koji bi nas opustio, definitivne informacije koje nam pomažu okončati nesigurnost ili nas održati u zoni znanja i razumijevanja, pa čak nam ponuditi i nešto dobro kako bismo pobijedili zlo - pojašnjava dr. Moser dodajući kako često ne postoji konačni odgovor, a mi se zapravo nađemo u začaranom krugu traženja rješenja bez pronalaska odgovora što u konačnici podiže razinu tjeskobe.
Dr. Moser primijetio je kako ponekad uspijemo pronaći makar maleno olakšanje, no samo dodatno učvršćuje takvo ponašanje.
- Trenutačno olakšanje koje smo pronašli nagnat će nas da još više tražimo. Problem je u tome što traženje donosi samo kratkoročne benefite. Veća je vjerojatnost da će rezultirati dugoročnom tjeskobom i nesigurnošću jer nikad ne uspijemo pronaći odgovor koji donosi konačno olakšanje - kaže on.
Kako prestati s doomscrollingom?
Dr. McElroy kaže da je doomscrolling loša navika kao i prejedanje ili nedovoljno spavanje. A loše navike mogu se promijeniti ako ih osvijestimo i svjesno odaberemo nešto drugo.
1. Izračunajte koliko vremena provodite u doomscrollingu
- Možete započeti jednostavnim aplikacijama za praćenje koje će vam reći koliko često čitate vijesti i koliko vremena provedete čitajući svaku od njih - kaže McElroy pojašnjavajući da većina ljudi nije ni svjesna koliko vremena u danu provedu tražeći vijesti. Ovaj mali zadatak mogao bi im otvoriti oči. Dodatno, provjerite izvješće o vremenu provedenom pred ekranom vašeg mobitela.
2. Postavite granicu
Ovisno o vašim navikama, odredite koliko vremena svakog dana želite izdvojiti za čitanje vijesti ili pretraživanje društvenih mreža. Neki ljudi čitaju vijesti više puta na dan u kraćim vremenskim periodima, dok drugi čitaju jedanput na dan ali vremenski duže.
- Važno je primijetiti kako se osjećate nakon čitanja i razmišljate li o pročitanome. Ako ste tjeskobni ili uzrujani, to je znak da biste trebali smanjiti količinu vremena utrošenog na čitanje vijesti i vjerojatno biste ih morali čitati rjeđe - kaže McElroy.
3. Nikad ne čitajte prije spavanja
Um i tijelo bi se prije polaska u krevet trebali usredotočiti na odmor, pa stoga ne valja uzeti mobitel i pretraživati vijesti.
- Doomscrolling mozgu kontinuirano šalje poruku da je životna situacija nesigurna, a to može uzrokovati stres što ćete iskusiti kroz simptome tjeskobe. Usto, taj stres će osjećati cijelo tijelo, pa će to utjecati na spavanje - objašnjava dr. McElroy.
4. Balans negativnog i pozitivnog
- Ponekad može pomoći ako isplanirate ugodnu aktivnost poput šetnje ili razgovora s prijateljem nakon što ste proveli vrijeme čitajući negativne vijesti. To će pomoći u stvaranju ravnoteže između negativnih informacija i pozitivnih iskustava - savjetuje McElroy.
5. Radite pauze
Naviknuli smo se stalno biti uz uređaje bez prekida, no valjalo bi povremeno uzimati pauze.
- Jednostavan zadatak poput njihova uklanjanja iz naše okoline može nas podsjetiti da se zaustavimo u čitanju loših vijesti i pozabavimo nečim drugim - kaže psihologinja.
6. Provjeravajte se
Nakon što ste poduzeli korake kako biste smanjili doomscrolling, svakog tjedna provjeravajte svoje navike. Procijenite koliko se dobro držite nove rutine.
- Postavite si jednostavna pitanja poput onog provodite li sad više ili manje vremena u traženju vijesti u odnosu na to koliko biste vremena htjeli tako provoditi, a potom promislite kako se osjećate nakon što ste uveli promjene - zaključuje dr. McElroy.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
