Tu dominira želja, ne samo za tuđim tijelom, nego i za tuđim životom, kaže Ferić o svom romanu 'Dok prelaziš rijeku', koji se našao u širem izboru 13 knjiga za nagradu Fric
'Dok prelaziš rijeku': Tu ima i nježnosti, a dominira jaka želja
Novi roman jednog od najnagrađivanijih hrvatskih pisaca istovremeno je divlja i bolno nježna, transgresivna ljubavna priča između pedesettrogodišnjeg muškarca, inače pisca, i dvadesetdvogodišnje studentice kiparstva, stoji u izdavačkoj recenziji Ferićeva romana "Dok prelaziš rijeku", koji se našao u širem izboru 13 knjiga za nagradu Fric. Taj se roman naslanja na kultni roman Marguerite Duras "Ljubavnik", ne samo sadržajem nego i naslovom, ali ovaj je, umjesto iz perspektive petnaestogodišnje ljubavnice, pisan iz perspektive ljubavnika, u drugom vremenu i prostoru. U romanu "Dok prelaziš rijeku" Ferić je, stoji u najavi djela, drugačiji, njegov je rukopis zgusnut i grčevit, tekst poetičan, iracionalan i strastven.
Ferić je na scenu zakoračio prije tridesetak godina, taj se zagrebački pisac profilirao ironičnim diskursom ali i vrlo neobičnom realističnom poetikom koja je prepletena groteskom i apsurdom. Najprije je publiku osvojio zbirkama priča "Mišolovka Walta Disneya" (1996.) i "Anđeo u ofsajdu" (2000.), pa su uslijedile knjige "Smrt djevojčice sa žigicama" (2002.), "Djeca Patrasa" (2005.), "Kalendar Maja" (2011.), "Na osami blizu mora" (2016.) i "Putujuće kazalište" (2020.).
- U ovom romanu ima i nježnosti, ali želja, čini mi se, dominira. Negdje na kraju romana pojavljuje se i rečenica koje se pribojava glavni lik, a koju bi mu mogao reći "veliki režiser" – čitaj – Bog: "Više stvarnosti molim." U jednom dijelu romana sasvim sigurno dominira i ta sentimentalna priča, možda bi točnije bilo reći idealistička ili platonska. No, likovi se kreću u svojoj stvarnosti, u svojoj zarobljenosti, ne samo u sado-mazo odnosu, nego u jednom trenutku ne mogu pobjeći od onoga što su, kako su ih formirale prilike, geni i okolnosti života. Ali oni su izgrađeni, možda i samoizgrađeni, i ništa tu ne mogu. U Von Trierovu filmu "Nimfomanka" postoji scena u kojoj glavni ženski lik, nimfomanka koja u jednom trenutku radi za mafiju i utjeruje dugove, susreće pedofila. Ali pedofila koji nikada nije ostvario svoje fantazije i u stvarnosti zadovoljio svoju želju zlostavljajući neko dijete. Čak kaže da je takva većina. Mi jesmo zarobljeni u svojim željama, pogotovo ako su deformirane, ali se u krajnjoj liniji možemo njima i oduprijeti. I ovim romanom dominira snažna želja, ne samo za tuđim tijelom, nego i za tuđim životom, za ljubavlju - rekao je o djelu Ferić.
Nagradu Fric su utemeljila 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea. Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj u razdoblju 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 €. Zadnjeg dana književne manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će se odabrati pobjednica ili pobjednik.
Do sada su dobitnici nagrade Fric bili, redom: za sezonu 2016/17 Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", 2017/18 Jurica Pavičić za roman "Crvena voda", 2018/19 Darko Cvijetić za roman "Schindlerov lift", 2019/20 Marko Gregur za roman "Vošicki", 2020/21 Damir Uzunović za roman "Ja sam" i 2021/22 Miljenko Jergović za zbirku priča "Trojica za Kartal".