Dnevnikov rođendan: Ljeti vodili u sakou i bermudama

Dragi gledatelji, dobra večer, počeo je Oliver Mlakar “Dnevnik” 1. listopada 1968. Taj se datum smatra rođendanom “Dnevnika” tadašnje RTV Zagreb. Prvi “Dnevnik” RTZ je emitirao još 1956..
- Išao je jedanoput tjedno i ubrzo ga je ukrala Radiotelevizija Beograd uz objašnjenje da je tako odlučila partija kako bi emisija bila bliže državnim organima - prisjetio se Obrad Kosovac.
Beograd je “Dnevnik” emitirao svim danima osim utorka, koji je tad bio neradni dan na svim jugoslavenskim televizijama.
RTV Zagreb je svoj “Dnevnik” zato 1967. godine počeo raditi samo utorkom, a od 1968. svaki dan. Emitirali su iz studija u Šubićevoj pa iz zgrade Strojarsko-brodarskog fakulteta.
- Tad je nastalo pravilo da voditelji 'Dnevnika’ ne smiju ići dizalom jer se jedan zaglavio. To je najteže padalo postarijem Mladenu Deliću, koji je uvijek trčao stubama da stigne na sport - kaže Kosovac. Najosebujnijim voditeljem smatra Lilića, koji se pojavio s mrkvom u ruci i predstavio je kao junakinju priloga o poljoprivredi.
- Bili smo najbolja ekipa, ti 'Dnevnici’ se i danas pamte - kaže Lilić.
Uredi i redakcije RTZ-a dugo su bili rasuti središtem Zagreba. Lude jurnjave od redakcija do studija prestale su 1989. kad su se preselili u zgradu na Prisavlju

OD DRUGOVA I DRUGARICA DO POZDRAVA BRANITELJIMA
Do pada komunizma voditelji su se gledateljima obraćali riječima: “Drugovi i drugarice”, a za Titova života prva je vijest obavezno bila o njemu. 90-ih je često počinjao viješću o predsjedniku Tuđmanu, ali gledatelji još bolje pamte odjavu tadašnjeg urednika Branimira Dopuđe: “Pozdrav hrvatskim braniteljima, ma gdje bili”.
- Bilo je to veliko ohrabrenje za dečke na frontu, da znaju da svi mislimo na njih - kaže Dopuđin tadašnji šef Obrad Kosovac. Posljednjih godina gledatelji su najbolje reagirali na nedjeljni “Dnevnik” Gorana Milića, koji bi mu udario autorski pečat. Od trenutačne garniture najomiljeniji je cinični stil Zorana Šprajca.

ISMIJAVALI I SEBE I POLITIKU
Stalno smo smišljali kako izbjeći protokol, kaže Miroslav Lilić. Od 1976. do 1979. RTZ je na Staru godinu prikazivao šaljivi Dnevnik. Ismijavali su, kaže Lilić, i sebe, i politiku, i društveni sustav.
- Preko sjednica CK puštali smo zvuk cvrkuta ptica, a jako mi je draga i lažna vijest o velikom otkriću nafte zbog čega će se dinar vinuti u neslućene visine. Oliver Mlakar je na vijesti iz CK stavljao Vegetu da budu lakše probavljive. Te je vijesti uglavnom pisao Hrvoje Hitrec - ispričao je Lilić. Najdramatičnije je bilo čitanje Titova govora nakon sjednice u Karađorđevu 1971. godine kad je osudio cijelo hrvatsko vodstvo.
- Govor je trajao satima. Čitao ga je Oliver Mlakar, a stranice su dolazile tako sporo da smo se cijelo vrijeme bojali da će ostati bez teksta. Kao da već sama vijest nije bila dovoljno dramatična - rekao je Obrad Kosovac.

MIROSLAV LILIĆ O TITOVOJ SMRTI
Čovjek koji je cijeloj Jugoslaviji objavio da je umro drug Josip Brpz Tito “Dnevnik” je vodio od 1976. do 1986. Smatra da je odluka vodstva kuće iz 1973. kojom su vijesti u “Dnevniku” umjesto spikera počeli čitati urednici kriva.
- Profesionalni spikeri to jednostavno najbolje rade - kaže Lilić.