Dječja bolnica Srebrnjak je zaposlila 15 novih liječnika

Ova mala dječja bolnica na vrhu Zagreba, no ujedno središnja i jedinstvena ustanova za liječenje bolesti dišnog sustava djece i adolescenata u Hrvatskoj, odnedavno u svojim redovima ima četiri nova specijalista pedijatrije i pet specijalizanata pedijatrije, jednog specijalizanta radiologije, jednog novog specijalistu anestezije, jednog specijalizanta otorinolaringologije te dva doktora znanosti za translaciju. Pored bolnice do kraja mjeseca kreće gradnja Dječjeg centra za translacijsku medicinu, vrijednog 164,5 milijuna kuna. O svim dobrim, ali i lošim vijestima porazgovarali smo s ravnateljem bolnice, Ivom Dumić-Čuleom, koji je u lipnju prošle godine imenovan na to mjesto na mandat od četiri godine. Povećao se, naime, i dug bolnice prema HZZO-u, što se, kaže ravnatelj, dogodilo zbog manjeg broja pregledane i hospitalizirane djece u pandemiji.

- U odnosu na isto razdoblje prošle godine dospjela dugovanja prema dobavljačima su neznatno smanjena te su uglavnom na istoj razini od oko deset milijuna kuna. Opskrba bolnice s lijekovima i materijalima ide bez zastoja jer se zasad dugovanja drže unutar 365 dana. Problem trenutno predstavlja gomilanje obaveza prema HZZO-u, koje se primjećuje od početka pandemije. Naime, izvršenje ugovorenog limita je značajno manje, što je izravna posljedica manjeg broja pregledane i hospitalizirane djece. Takav trend jasno se primjećuje u zdravstvenim ustanovama za zbrinjavanje djece, naročito djece s pulmo-alergološkom patologijom, jer djeca
značajno manje pobolijevaju. Razlog tome su mjere izbjegavanja kontakta - zatvorene škole, vrtići, praktički nema klasičnih viroza i gripe, a simptomi koronavirusa kod djece su najčešće iznimno blagi ili nikakvi, ističe Dumić-Čule. Zato se, kaže, avans koji bolnica dobije od HZZO ne iskoristi u cijelosti, a bolnica ga ne prikazuje kao prihod već kao avans koji se mora odraditi u budućnosti (i koji duguju HZZO-u).

Na Srebrnjak stigao stručnjak za cističnu fibrozu, od koje boluje stotinjak djece u Hrvatskoj

U zadnja dva mjeseca u bolnicu je primljeno 15 novih doktora, među njima prof.dr.sc. Dorian Tješić Drinković, donedavni pročelnik Zavoda pedijatrijske pulmologije u KBC Zagreb, vodeći stručnjak za cističnu fibrozu te voditelj nacionalnog registra
za ovu specifičnu skupinu pedijatrijskih pacijenata. Ovaj je liječnik, podsjetimo, prije dvije godine stekao uvjete za mirovinu u KBC-u Zagreb, i nakon toga dobio dozvolu za rad na još dvije godine no istekom prve mu mogućnost nije produžena za još godinu dana. Roditelji djece oboljele od cistične fibroze su pisali KBC-u, ministru Viliju Berošu, čak bili spremni i sami doktoru plaćati četiri radna sata dnevno, samo da ostane. Oko 1500 roditelja potpisalo je peticiju za njegov ostanak. Profesor će sad biti na raspolaganju malim pacijentima u okviru ambulanti koje vodi u DB Srebrnjak. Odnedavno ovdje radi i dr.med. Ada Barić Grgurević, bivša predsjednica Hrvatske liječničke komore, anesteziologinja s velikim iskustvom u organizaciji i vođenju jedinice intenzivnog liječenja.
Od siječnja ravnatelj ima i novu zamjenicu, dr.sc. Ivanu Maloču Vuljanko, subspecijalisticu pedijatrijske pulmologije, koja na Srebrnjaku radi 14 godina. Tijekom ovog mjeseca bi na Gradskoj skupštini Zagreba trebala biti  ostvarena promjena statuta DB Srebrnjak tako da će pedijatrija i formalno biti ustrojena kao klinika. Tad započinje proces strukturiranja kroz dva klinička zavoda i odjele, te je potrebno provesti natječaj za voditelje i imenovati ih na četverogodišnje mandatno razdoblje, kaže Dumić-Čule. Nema govora o tome, kako se neslužbeno može čuti, da će bolnicu preuzeti Rebro, kaže. No u projekt Dječjeg centra za translacijsku medicinu morat će ući i druge institucije. 

Prije puno godina dogovoren je velik zalogaj za Srebrnjak, sa čak 90 zaposlenih i preko 140 znanstvenih radova u pet godina 

- CCTM je zamišljen primarno kao znanstvena institucija koja će se baviti translacijskom medicinom, za što je i predviđen veći dio zgrade. U ostatku prostora predviđena je dječja kardiokirurgija. Suštinski ključna stvar projekta je njegova dugoročna održivost, tj. kako napraviti da sagrađena zgrada sa vrhunskom opremom zaista i profunkcionira, tj. zaposli broj ljudi na koji se projektom obavezalo (više od 90) i pokrene znanstvena aktivnost - obavezali smo se na objavu 141 znanstvenog članka u idućih pet godina, kaže Dumić-Čule, koji provodi ono što je prije njega zacrtano. Potrebno je, dodaje, ustrojiti dječju kardiokirurgiju sa kompletnom jedinicom za intenzivno i postintenzivno liječenje u bolnici koja trenutno nema zaposlenog niti jednog kardiokirurga niti dječjeg kirurga. S obzirom na trenutne provedbene kapacitete, ravnatelj i upravni odbor smatraju da je to moguće ostvariti samo uključivanjem svih institucija u Hrvatskoj, koje mogu pomoći u ovim obavezama. Očekuju zato pomoć Ministarstva znanosti, u čijoj nadležnosti su zapošljavanja u znanstvenih ustanovama ovog tipa, zatim od KBC-a Zagreb, na kojem se trenutno nalazi najveća Klinika za kardiokirurgiju te od Medicinskog fakulteta kao znanstveno najproduktivnije ustanove u području biomedicine.

Preduvjet pokretanja projekta je početak gradnje zgrade, čije ugovaranje znači povlačenje oko 40 posto predviđenih sredstava.  Cjelokupan iznos navedene faze projekta će biti financiran iz EU fondova, a dovršetkom projekta te izgradnjom i opremanjem nove zgrade, koja će biti funkcionalno povezana s postojećom zgradom Dječje bolnice Srebrnjak, omogućit će se provedba organizacijske reforme Srebrnjaka iz pedijatrijske bolnice u klinički istraživački centar i polikliniku specijaliziranu za dječje bolesti. 
Rok gradnje je 22 mjeseca, s očekivanim početkom sad u ožujku, a završetkom u siječnju 2023. Osnovni dio nabave, vezan uz izgradnju zgrade, u završnoj je fazi: za vođenje projekta je izabran najpovoljniji ponuditelj, kao i za izvođenje radova, dok je za nadzor radova objavljen natječaj, i završava kroz dva tjedna.