Dječaci su nam generalno deblji od djevojčica. Po regijama, djevojčice su deblje u kontinentalnom, a dječaci u jadranskom dijelu. Hrvatska se nalazi na petom mjestu po stanju debljine djece
Djeca u Hrvatskoj su debela jer jedu slatkiše i previše sjede...
Čak 35 posto djece u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj je debelo. Od 2013. godine to je porast za nevjerojatnih 15 posto. Ovi podaci su zaista alarmantni i dramatični te nam hitno treba Akcijski plan za prevenciju debljine koji je prestao važiti 2012.
Poručila je jučer Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, predstavljajući rezultate CroCOSI istraživanja “Europske incijative praćenja debljine djece”. U njemu je 2015. i 2016. godine sudjelovalo 38 zemalja, a u Hrvatskoj se provodilo u 164 osnovne škole u tri regije: Zagrebu, jadranskoj i kontinentalnoj.
Hrvatska na petom mjestu
Dječaci su nam generalno deblji od djevojčica. Po regijama, djevojčice su deblje u kontinentalnom, a dječaci u jadranskom dijelu. Vrlo zabrinjavajuće je što se Hrvatska nalazi u samom vrhu, na visokom petome mjestu, prema stanju debljine djece.
Ispred nas su Španjolska, Grčka, Italija i Malta, zanimljivo, sve mediteranske zemlje.
- Džabe nama mediteranska prehrana kad je djeca ne konzumiraju - kaže Milanović.
Rezultati, nadalje, pokazuju kako je više debele djece na selu nego u gradovima. Jedu slatkiše i nezdravu hranu, a jako malo se kreću i vježbaju. Čak 82,8 posto djece uopće ne jede svakodnevno povrće, 66,5 posto ne jede voće, dok, s druge strane, 31,1 posto njih jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno, a 27 posto kolače, krafne ili pite. Ono što je zabrinjavajuće, s obzirom na to da je riječ o najbitnijem obroku u danu, čak 22,9 posto njih uopće ne doručkuje ni doma, ni u školi, ni na putu do škole. Što se tiče kretanja, 51,5 posto njih provodi manje od tri sata tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti u školi.
- Prema kurikulumu, zagarantirana su dva sata tjelesnog tjedno. Kako je onda ovo moguće? Ni to se ne provodi - istaknula je Milanović.
Manje od jednog sata dnevno djeca provedu igrajući se vani. Umjesto toga, gotovo 60 posto njih provede više od dva sata radnim danom pred ekranima, a vikendom još i više.
Prevencija u trudnoći
Kako upozorava pedijatar Milivoj Jovančević, debljina se počinje značajno učestalije javljati već nakon četvrte godine. A iznimno su bitni prevencija i tijekom trudnoće.
- Uzimanje prekomjernih ili premalih količana hranjivih tvari u trudnoći mogu dovesti do razvoja pretilosti u djetinjstvu ili kasnije. Kritično razdoblje za razvoj debljine je do treće godine - istaknula je Aida Salihagić Kadić, predsjednica Saveza društava Naša djeca.
Endokrinolog Miroslav Dumić ističe kako su ključ svega unos i potrošnja unesenih kalorija.
- Koliko ste unijeli, toliko treba potrošiti. Problem je što su pekarnice dostupne na svakom uglu pa djeca jedu burek, pizzu i ostale pekarske proizvode, nakon čega neće popiti vodu nego zaslađeni sok. Općenito imaju nezdrave prehrambene navike. Način života se promijenio, ne igraju se vani nego na mobitelima. A dodatan je problem što danas nema puno rekreativnih društava, nego za bavljenje sportom treba i platiti - ističe.