Što su hladni valovi? DHMZ je izdao upozorenje: Stižu krajem tjedna, a evo kako se zaštititi

Zahlađenje praćeno snijegom koje su najavljivali meteorolozi stiglo je i u Hrvatsku. Crveni meteoalarm oglašen je danas za tri regije: riječko područje, Kvarner i Velebitski kanal. Jaki, ponegdje i orkanski udari bure očekuju se danas i u ostatku zemlje.

 POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:09

snijeg u hrvatskoj | Video: 24sata video/Zvonimir Barišin/PIXSELL

Zbog olujnog vjetra za sav promet zatvorena je i A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje. Snijeg nas očekuje i ostatak tjedna, a temperatura bi se u četvrtak mogla spustiti i do -10 °C.

U unutrašnjosti pretežno oblačno, ponegdje slab snijeg. Na krajnjem sjeveru i istoku potkraj dana djelomično razvedravanje. Na Jadranu pretežno sunčano, mjestimice na sjevernom dijelu može biti snijega nošenog burom. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni, ponegdje s jakim udarima. Na Jadranu umjerena do jaka bura, mjestimice uz olujne, podno Velebita i orkanske udare. Najviša dnevna temperatura između -5 i 0, na Jadranu od 6 do 11, ponegdje na sjevernom dijelu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 1 do 6 °C, prognozira Državni hidrometeorološki zavod.

Hladni valovi, slično kao i topli, djeluju na ljude uzrokujući povećanu smrtnost i pobol. Međutim, dok je utjecaj toplih valova uglavnom koncentriran na 1-2 dana nakon njihove pojave, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka. Premda je maksimum smrtnosti kod toplih valova izraženiji nego kod hladnih, ukupno povećanje smrtnosti je nakon hladnih valova veće nego nakon toplih valova.

DHMZ izdao preporuke

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod. 

Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

U slučaju kiše koja se ledi u dodiru s tlom, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.

Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

Pomozite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.

U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporuča se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu - 194 ili Centar za žurne službe - 112.