'Desni populisti mogu tražiti promjene, no nisu za vlast'

Mogu li se socijaldemokrati vratiti na svoj put slave pitanje je od najmanje 100.000 dolara. Sve ovisi o tome koliko su oni voljni riskirati, ali i taj put pun je dilema, smatra vodeći njemački politolog Wolfgang Merkel.

On je u ponedjeljak popodne održao predavanje "Kapitalizam i populizam: Koliko je ugrožena naša demokracija?" u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu. Uz moderiranje profesora Nenada Zakošeka s Fakulteta političkih znanosti, predložio je tri poteza kojeg bi socijaldemokrati mogli poduzeti da vrate povjerenje građana i postanu politički bitni.

- Oni se moraju udaljiti od centra i vratiti se svojim 'lijevim' idealima po kojima su bili poznati. Trebaju prepoznati one ugrožene u društvu. Moraju težiti toj jednakosti među građanima što se najbolje vidi primjerice po listama čekanja za liječenje. Oni bogati će naći liječnika, dok će siromašni biti primorani osloniti se na sustav - kaže Merkel. Dodao je da je jedan od poteza i odmicanje od kozmopolitizma i približavanje komunitarizmu, koji odbacuje radikalni individualizam.

Na samom početku izlaganja kritizirao je njemačke, ali i anglo-saksonske knjige koje najavljuju slom, krizu ili smrt demokracije.

- Uvijek postavljam pitanje i svojim studentima, kada je to demokracija bila bolja nego danas? I tijekom 50-ih i 60-ih godina 20.stoljeća žene u državama Zapadne Europe nisu imale mnoga prava. Neke američke savezne države šikanirale su tada Afroamerikance, a u Njemačkoj i Austriji mnogi su homoseksualci završavali po zatvorima. Demokracija je danas sve to prevladala - napominje Merkel.

Uz to je naveo da pojmovi demokracija i kapitalizam moraju dolaziti u množini jer se oni interpretiraju i provode u različitim inačicama. Razlikuju se od države do države, no susreću se s jednakim problemima.

- U prošlosti su države bile homogene tj. prevladavao je jedan narod no one su danas heterogenije. Takvim državama je naravno i teže vladati. Zajednički problem demokracijama su političke polarizacije te se ljudi plastično dijele na lijeve i desne, makar odrednica ima puno više - kaže Merkel. 

- Globalizacija je dovela do toga da se se ekonomije države dereguliraju. Podređuju se politici velikih igrača pa tako danas Google, Apple i Facebook nameću svoje uvjete kako bi poslovali u nekoj zemlji. Traže povlastice pa ih dobivaju - podsjetio je politolog.

Kritizirao je u izlaganju i desne i lijeve populiste. Za desne je rekao da u svojim istupima i traženjima isključuju drugačije zajednice te bi pod njihovim vladanjem bila ugrožena sva prava manjina. Za lijeve populiste, kojima recimo pripada Hugo Chavez, kaže da redovito odbacuju i isključuju mišljenja svih onih koji se ne slažu s njima. 

- Netolerantni su, a treba im jako puno samokritičnosti - prokomentirao je Merkel za lijeve populiste.

Na kraju izlaganja vratio se na desne populiste, kojima pripada i mađarski premijer Viktor Orban.

- On je kao svećenik 21. stoljeća. Ipak, ne mogu reći da su desni populisti isključivo prijetnja demokraciji. Sve ovisi o tome koliko imaju moći. Ako su u opoziciji, oni mogu pridonijeti stvaranju boljeg sustava. Uključuju one zanemarene ljudi i bore se protiv elita što je obilježe ljevičara. Tako mogu postati korektiv društva. S druge strane, ako postanu manji partner vladajuće politike mogu stvoriti i male probleme za državu, a ako vladaju svojim idejama mogu dovesti i do katastrofe - zaključuje Merkel.