Troje profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu provelo je istraživanje koje je pokazalo da je prosjek srušio veći broj umrlih u 2020. koji se vežu uz epidemiju COVIDA-19
POKAZALO ISTRAŽIVANJE:
Demograf Čipin: 'Očekivano se trajanje života u Hrvatskoj smanjilo za osam mjeseci'
Demograf Ivan Čipin jedan je od trojice profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je proveo istraživanje čiji je rezultat sljedeći - očekivano trajanje života u Hrvatskoj smanjilo se za osam mjeseci.
Gostujući danas u emisiji Studio 4 HTV-a otkrio je detalje istraživanja.
- U 2020. imamo najveći broj umrlih otkad se prati građanska evidencija umrlih, nakon Drugog svjetskog rata, najveću stopu mortaliteta negdje 14 promila, i imamo taj višak mortaliteta koji smo ostvarili u zadnja dva-tri mjeseca 2020 - kazao je Čipin.
Prema preliminarnim procjenama preminulo je 56.677 osoba.
- Taj višak u nekom prosječnom razdoblju zadnjih pet godina je za otprilike nešto malo manje od 10 posto više, što je na godišnjoj veliki skok. Za izračun je korištena mjera - višak mortaliteta. To je jednostavna mjera koja se koristi kako bi eliminirali učinke ekstremnih događaja poput ove epidemije. On stavlja u odnos broj umrlih u nekom razdoblju s prosječnim brojem umrlih u normalnom razdoblju - objasnio je demograf Čipin.
Zaraza virusom ubrzala smrt onih koji su bili pred krajem života
- Imali smo čak i manjak u prvom djelu godine. Sve je krenulo krajem kolovoza, sredinom listopada je ta ljestvica umrlih naglo porasla, u prosincu smo bili s viškom od čak 57 posto u odnosu na prosječne prosince zadnjih pet godina, na četvrtom mjestu u Europi. Jedino su Slovenija, Litva i Bugarska bile lošije od nas - istaknuo je Čipin.
Viškova mortaliteta bilo je u 2015. i 2017. nikad ovakvog opsega.
- Imamo dva efekta na mortalitet - prerana smrt, a drugo da je zaraza virusom ubrzala smrt onih koji su bili pred krajem života. Ne znamo koliko ima jednih, a koliko drugih. Trenutno možemo dati procjene da je COVID-19 u 2020. kod žena bio četvrti uzrok smrti, a kod muškaraca treći. Veći broj umrlih našli smo jedino kod cirkulacijskih bolesti, karcinoma i metaboličkih bolesti - rekao je Čipin te dodao da sa sigurnošću ne može reći hoće li se ovaj trend nastaviti.
Covid najviše pogodio muškarce u ranim 70-ima i žene u kasnim 70-ima
- Vidimo da se nastavilo u siječnju, vjerojatno će i u veljači. Sve ovisi o tome hoćemo li imati treći val ili. Nekakvi srednjoročni i dugoročni učinci lockdowna na buduće zdravlje će se vjerojatno osjetiti - obajsnio je demograf.
Očekivano trajanje života u 2019. je bilo 78,5 godina - 75,4 za muškarce i 81,6 za žene. To je sve smanjeno za sedam do osam mjeseci, Ako u sljedećim godinama budemo imali manji broj umrlih, očekivano trajanje života može se povećati.
- To ne znači da se povećala smrtnost u smislu generacijske razine. Možemo imati manji broj umrlih u budućnosti, ako su od Covida umrle one osobe koje su bile pred kraj života. Puno je opasnije ako analize pokažu da smo izgubili dosta godina života, a naše procjene pokazuju da bi to mogao biti slučaj kod muškaraca, koji imaju dva do tri puta veći rizik od smrti od COVIDA u starijim dobnim skupinama nego žene - rekao je demograf te naglasio da je Covid najviše pogodio muškarce u ranim 70-ima i žene u kasnim 70-ima.
Baby boom je izostao
Broj rođenih je u padu. U siječnju 2021. bilježimo pad rođenih od 10 posto u odnosu na siječanj 2020.
- Ako se to nastavi, to će biti značajan pad živorođenih, možemo pasti ispod 33.000. Možda su neki očekivali baby boom nakon lockdowna, no dogodilo se suprotno - kazao je Čipin.
Na popisu stanovništva, koje se provodi ove godine, očekuje da bi službeno moglo biti oko četiri milijuna stanovnika.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
