'Data centri krojit će digitalnu budućnost svijeta. Bit će ih više, ali donijet će i manje kvarova'

Vidjeli smo da sa A1 u Novom Zagrebu gradite data centar. Koji je razlog da se gradi baš usred grada?

Novi podatkovni centar u Zagrebu gradi se na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Nežićeve ulice. Njegov položaj u samom Zagrebu olakšat će većini korisnika usluga kolokacije pristup fizičkoj lokaciji. Završetak radova i puštanje u rad planirano je za treći kvartal 2021. godine.

Novi A1 podatkovni centar, koji će imati Tier III certifikat za ICT dizajn i arhitekturu UpTime instituta, bit će drugi Tier III rangiran podatkovni centar na domaćem tržištu. U doba digitalizacije, ističe se porast trenda edge computinga - redistribucije aplikativne procesne snage iz core mreže na rub mreže, odnosno što bliže krajnjem korisniku. Tier III podatkovni centri korisnicima jamče najviše standarde kvalitete i sigurnosti, odnosno njihov dizajn infrastrukture osigurava nivo redundancije sustava N+1, čime se jamči maksimalna dostupnost usluga te neprekidan rad. Jednostavnije rečeno, korisnici će moći koristiti resurse podatkovnog centra, bez da moraju brinuti o kvarovima opreme, gubitku podataka ili zastoja u poslovanju.

ULAŽU 11 MILIJUNA EURA A1 gradi data centar u Zagrebu

Hoćemo li u bliskoj budućnosti vidjeti više takvih podatkovnih centara koji se primiču središtima gradova ili u kvartovima gdje su velike koncentracije ljudi? Koji su tu izazovi s obzirom na premium lokacije i manjak slobodnog prostora?

U pravilu lokacije za podatkovne centre se biraju na osnovu više čimbenika. Jedni od važnijih su dostupnost dovoljne količine električne energije i dostupnost telekom optičke transportne infrastrukture. Tendencija industrije je izmicanje velikih podatkovnih centara izvan središta gradova, odnosno koncentriranje manjih EDGE unutar urbanih zona.

Hoće li podatkovni centri u bliskoj budućnosti postati manji pa biti inkorporirani u neke druge objekte poput trgovačkih centara? 

Veličina i količina podatkovnih centara u budućnosti prvenstveno ovisi o potrebama samog tržišta, odnosno količini podataka s kojom određena kompanija upravlja i operira. Za ogromne korporacije, edge podatkovni centar je ono što bi za neke predstavljao core podatkovni centar, u vidu veličine i količine podataka. Povećana potreba za digitalizacijom uslijed tehnološkog napretka dovest će i do povećanja potrebe za hlađenjem i čuvanjem podataka kako bi se osigurao njihov kontinuitet i neprekidno poslovanje bez gubitaka i zastoja. Manji EDGE podatkovni centri, koji će na primjer obrađivati podatke za neke micro lokacije, će najvjerojatnije imati topologiju kao i današnje mobilne mreže.

Ova godina pokazala je koliko je važna digitalna transformacija za brojne tradicionalne kompanije, pa vezano uz prethodno pitanje. Vidite li i tu prilike za razvoj i gradnju podatkovnih centara u područjima bližim klasičnim industrijama?

Digitalizacija, odnosno digitalna transformacija unutar tzv. četvrte industrijske revolucije je zasigurno razvojni pokretač budućnosti industrije generalno. Podatkovni centri su samo jedan segment toga digitaliziranog ekosustava. Gotovo svaka industrija prepoznaje trenutna ograničenja podrške korisnicima i kako novim tehnologijama pomoću Telco/IT infrastrukture omogućiti čim kvalitetniju i efikasniju podršku. 

UŠLI SMO U VERTIV Sekunde koštaju milijune: Tu brinu da podaci ne 'zakuhaju'

Koliko su važni podatkovni centri za našu komunikaciju u sljedećih pet do 10 godina? Možete li pojasniti koliko su oni važni za 5G i njegov razvoj?

Podatkovni centri i digitalizacija na neki će način krojiti digitalnu budućnost svijeta. Napredak tehnologije značajno će poboljšati naše živote iz poslovne i osobne perspektive jer će dovesti do optimizacije poslovnih procesa, ali i osigurati bržu i bolju povezanost diljem svijeta.

Pri tome, 5G će igrati ključnu ulogu u bežičnom povezivanju krajnjih korisnika i njihovih uređaja te samih Telco / IT mreža i pomoći u izgradnji snažnih telekomunikacijskih mreža. 5G kao tehnologija je u osnovi radijska tehnologija koja omogućuje bežični prijenos podataka između Telco / IT mreža i krajnjih korisnika i predstavlja sljedeći korak u razvoju digitalizacije.

Izazov pri implementaciji 5G mreže bit će pripremljenost postojećih telekom lokacija za 5G infrastrukturu. Da bi se pripremili za 5G mrežu, sustave napajanja i hlađenja treba proširiti, a u nekim slučajevima i nadograditi, kako bi se osigurala dugoročna pouzdanost i održivost 5G mreže, a po tom pitanju Vertiv može osigurati pravu infrastrukturu koja je ključna za uspjeh 5G mreže kao i efikasan rad podatkovnih centara primjenom najnovijih infrastrukturnih tehnologija. 

Što konkretno ovaj centar koji gradite za A1 znači za korisnike (poslovne i privatne) u Hrvatskoj. Kako će oni vidjeti u praksi te njegove prednosti koje donosi?

Novi Tier III A1 podatkovni centar bit će izgrađen prema najvišim normama koje zahtijeva UpTtime institut te će moći izdržati potrese magnitude i do 9 po Richterovoj ljestvici. Na taj će se način garantirati stabilnost veze i toka podataka u situacijama poput potresa koji je zadesio Zagreb ove godine. Centar će koristiti najmoderniju Vertiv tehnologiju koja će osiguravati napredne sustave hlađenja, napajanja i sigurnosti. Korisnici će korištenjem ovog podatkovnog centra ostvariti velike uštede pri opremanju vlastitog prostora, kao i 24/7 korisničku podršku. 

Koliko takvih centara treba u Hrvatskoj, s obzirom na njezin oblik, da bi potrebe svih domaćih korisnika bile zadovoljene?

Razvoj samog tržišta podatkovnih centara prvenstveno ovisi o razvoju poslovanja ostalih industrija te njihove potrebe i spremnosti za digitalizacijom poslovanja. 

Ako je suditi prema istraživanjima na svjetskoj razini, poput onog Data Center 2025: Closer to the Edge koje je Vertiv proveo krajem prethodne godine, čak 20% vodećih u industriji koji imaju edge lokacije predviđaju da će do 2025. povećati broj svojih lokacija za 400%. Uz to, istraživanje je pokazalo da će podatkovni centri do 2023. godine zauzimati područje od čak 18 milijuna metara kvadratnih, što je dva puta više nego prije 10 godina.

Postoje li tu prilike za hrvatske poduzetnike u nekoj bližoj budućnosti? Kako bi Hrvatska mogla postati neko značajnije podatkovno čvorište? 

Vjerujem da će u bliskoj budućnosti sve kompanije, neovisno o tome je li, i u kolikoj mjeri, njihovo poslovanje povezano s tehnologijom, uvidjeti potrebu za tehnološkim unapređenjem i digitalizacijom poslovanja. Pozicija koju određena kompanija zauzima na tržištu, ali i njezina konkurentnost, velikim će dijelom ovisiti o spremnosti iste na prilagodbu, a u ovom slučaju ta prilagodba podrazumijeva trend digitalizacije. Prilika definitivno postoji za hrvatske poduzetnike i neki su je već odavno prepoznali. Definiranje Hrvatske kao značajnog podatkovnog čvorišta na mapi Europe je nešto što će odrediti sama industrija kroz buduće investicije u centralnoj i južnoj Europi.