Darovita djeca mnogo pitaju, a dobivaju premalo odgovora...

Striček, objasni mi što ti je to gore na fotoaparatu, odmah je znatiželjno upitala fotografa tijekom snimanja sedmogodišnja Greta Hrastović Grabarević. 

Samouvjerena djevojčica već sad kaže kako zna da će biti umjetnica kad odraste. Najviše voli crtati i pisati priče te spada u grupu darovite djece. Gretina mama Jasmina kaže kako je vrlo brzo primijetila da je Greta iznimno napredno dijete. Počela je govoriti s devet mjeseci, a s godinu je crtala crteže koju su bili znatno iznad njezine dobi. Engleskim se počela služiti s godinu i pol jer se kod kuće razgovaralo i na engleskom. 

- S dvije godine znala jer sve dijelove ljudskog tijela. Ima odlično zapažanje, iznimno je uporna i uvijek je spremna na odgovor - priča kroz smijeh Gretina mama. 

Vježba svaki dan

Ponekad joj je, ističe, dosadno u školi, no iako nema poseban program,  ima prekrasnu učiteljicu koja razumije zašto Greta postavlja puno pitanja i zašto je sve zanima.

Zvjezdana Jaić, edukatorica iz Brainy centra, gdje rade s potencijalno darovitom djecom, s djevojčicom radi od njezine druge godine. Trenutačno je, kaže, intelektualno na nivou 11-godišnjaka. 

ZABAVITE DJECU Klinci puno više vole pomagati roditeljima nego izmišljati igre

- Greta ima izraženu verbalno-lingvističku notu, kreativnost, a i likovno izražavanje joj je odlično. Ima izrazito razvijenu empatiju i to oduvijek pokazuje. Osim što pohađa Brainobrain program jednom tjedno, s Gretom radim i individualne vježbe svaki tjedan - rekla je

Zvjezdana dodajući kako je Brainobrain program za razvoj osobnosti i moždanih vještina kod djece od 4 do 14 godina. 
Pojašnjava nadalje kako je darovito dijete ono koje hoće i može više, koje ima stalna pitanja i zahtjeve, koje u odnosu na vršnjake mnoge stvari može učiniti brže, prije, uspješnije i, u konačnici, drukčije.

- Kod našeg sustava je problem što potencijalno darovita djeca već u predškolskoj dobi trebaju podršku stručnjaka, a ne dobivaju je. Mi još nemamo dovoljno educiranih kadrova koji bi mogli od najranije dobi prepoznati takvu djecu. Vrtićke grupe su prevelike, pa se individualno s takvom djecom ne može raditi. U Hrvatskoj je potrebno što više edukacijskih radionica u kojima bi se mogla djeca koja imaju potencijala razvijati na svom specifičnom području. I u školama se vrlo malo radi s takvom djecom. Nitko ne misli na njihovu budućnost niti na to da će ta djeca jednog dana biti odrasli ljudi koji bi svojom kreativnošću mogli mijenjati svijet na bolje - pojašnjava Jaić.

X KROMOSOMI Za inteligenciju djece i navike u spavanju 'krivi' su geni majke

Testovi kreativnosti

U drugim zemljama provode se testovi kreativnosti, ističe Jaić, već od 5. godine, i prate se njihovi rezultati, a tako se prepoznaju potencijalno darovita djeca. 

Može ih se prepoznati već u vrtiću jer imaju puno pitanja, ne slažu se s pravilima, imaju svoje ideje, iznimno su kreativni, a ponekad i introvertirani, u svom svijetu.

Osobine darovitosti

Novorođenčad koja liči na tatu je zdravija

Manje je vjerojatno da će dobiti napadaj astme ili biti hospitalizirani, te su bitno zdraviji u dobi od jedne godine nalikuju li na oca, pokazalo je novo istraživanje. 

Vjeruje se da je razlog tome podsvjesna veća sigurnost oca da su genetski povezani s potomkom. Samim time više se brinu o djeci i paze na njihovo zdravlje. Znanstvenici kažu kako su očevi vrlo bitni za dječji razvoj, što se odražava na njihovo zdravlje. Istraživanje je objavljeno u Journal of Health Economics, a provedeno je na 456 obitelji rastavljenih roditelja u kojima je dijete nalikovalo na oca. Želi se potaknuti očeve da provode više vremena s djecom igrajući se i čitajući im.

Veliki nesrazmjer

Potencijalno darovita djeca su također na neki način djeca s posebnim potrebama. Intelektualno su čak i dvije do tri godine ispred svoje kronološke dobi, ali emocionalno znaju biti ispod svoje dobi,  pojašnjava Zvjezdana Jaić.  

Nije samoodrživo

Podaci iz istraživanja Studije američke napredne mladeži (SMPY) pokazuju da su i iznadprosječno nadarenoj djeci, s najvišim koeficijentom inteligencije, potrebni učitelji i roditelji, koji će im pomoći da ostvare svoj potencijal.

NIKAD NIJE KASNO Deset poznatih žena koje su rodile djecu nakon 40. godine

Najdraži medo pomaže odrasti

Gotovo svako dijete ima omiljenu igračku, plišanca ili dekicu koju ima stalno uza sebe, bez koje ne želi ići spavati i koja, kad se zagubi, uzrok je velikog nezadovoljstva i plača. 

Taj najdraži predmet bez kojeg dijete ne može u psihologiji se zove prijelazni objekt te je njegovu važnost u razvitku i socijalizaciji djeteta proučavao još 1951. godine engleski pedijatar D. W. Winnicott. Naime, od rođenja beba stavlja u usta prste ili šaku kako bi stimulirala usnu zonu, zadovoljavajući tako svoje porive i osjećaj olakšanja. Dijete u oralnu fazu ulazi od rođenja, i to na način da kroz sluznicu usta upoznaje svijet te doživljava ugodu i neugodu.

Nakon nekog vremena, najčešće od 6. mjeseca nadalje, dijete si nesvjesno odabere najdražu igračku za spavanje ili utjehu. Dokazano je da pomaže, pogotovo kad se dijete boji, a roditelji nisu u vidokrugu. Tad plišanac ili dekica postaju najbolja zamjena. To je prvi predmet koji dijete posjeduje, a potreba za njim se posebno pojačava krajem prve godine, kad dijete počinje ubrzano otkrivati svijet oko sebe i lagano se odvajati od majke.

Ta pojava je posve normalna, a čak je i zdrav proces odrastanja. Također, mora li dijete u bolnicu ili će zbog nekog drugog razloga biti dulje odvojeno od majke, psiholozi kažu da je poželjno da dijete ima uza se omiljenu igračku. U slučaju da je izgubi ili mu se oduzme, to će u njemu izazvati tugu i frustraciju. Dijete neće pristati ni na zamjenu stare igračke novom, jer nova igračka nema miris na koji je dijete  naučeno i nije “personalizirana”.

Omiljena igračka za dijete ima simboličko značenje pa treba poštovati odnos koji je izgradilo. Stoga, koliko god vam se čini čudno da vaš četverogodišnjak svugdje sa sobom nosi svojeg plišanog prijatelja, pustite ga i ne brinite se. Taj plišanac će postupno gubiti značaj u djetetovu životu, no vrlo vjerojatno nikad neće biti u potpunosti zaboravljen. Uostalom, koliko tridesetogodišnjaka poznajete koji svugdje sa sobom vuku svojeg najdražeg plišanog medu?

Manje su sramežljivi i znatno bolje fokusirani

Prijašnja istraživanja pokazala su da su djeca koja su imala ‘prijelazni objekt’ bila manje sramežljiva i više fokusirana nego djeca bez utješnih predmeta. ‘Prijelazni objekti’ također su dobar pokazatelj kako će se djeca ponašati u interakciji i kako će stvarati prijateljstva.

UČE IZ SVAKE VAŠE RIJEČI Stilovi odgoja: Djeca strogih roditelja često su razdražljiva

Pomozite im da izaberu svoj prijelazni objekt

Prijelazni objekti pomažu emocionalnoj tranziciji iz ovisnosti u samostalnost. Oni nisu znak slabosti i korisnije im je pomoći da ga izaberu nego im se rugati zbog toga. Dobro je pokušati odmah u startu duplicirati predmet utjehe i rotirati ih kako poslije ne bi bilo problema.