Uskrs može biti između 22. ožujka i 25. travnja. Za razliku od Božića, koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom
SRETAN USKRS!
Danas slavimo Uskrs! Evo zašto nije svake godine u isto vrijeme i kako se slavi diljem Hrvatske
Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće od mrtvih. U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća Kristovo uskrsnuće počelo se slaviti jedanput godišnje. Blagdan Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:42
Ne slavi se svake godine u isto vrijeme
Uskrs može biti između 22. ožujka i 25. travnja. Za razliku od Božića, koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz povijest su postojale brojne prepirke oko datiranja, a razmimoilaženja su razriješena na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa, što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija. No to baš i nije dosljedno slijedilo crkvena pravila.
Crkva je rabila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa, a koji se ponekad i poklope.
Kako se slavi diljem Hrvatske?
Za slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdjenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama.
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa dio su pučkih uskrsnih običaja.
U kajkavskoj Hrvatskoj poznati su bili ophodi raspetnika ili križičara, mlađih muškaraca s raspelom i bubnjem. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa ponovno je započinjao društveni život.
U sjevernim i jadranskim dijelovima Hrvatske poznata su uskrsna kola - kolanje, a u nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vuzmenki.
Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren. Prije jela u Slavoniji, obvezno je bilo prvo probati malo posvećene soli, pomoliti se uskrslom Gospodinu, pa tek onda uživati u bogatoj trpezi, piše Radio NG. Na Kvarneru se za ručak obično blaguju specijaliteti morskih plodova ili bijela riba uz vino.
U Slavoniji se obično na Uskrs ide na svečanu misu, a tko bi prvi došao kući s posvete, za njega bi se govorilo da će cijele godine biti najvrjedniji. Nezaobilazan običaj na blagdan Uskrsa nakon Svete mise i objeda je i tradicionalno tucanje jajima među djecom. Djeca se za Uskrs igraju tuckanja pisanicama, gađaju pisanice kovanicama ili pak traže sakrivene pisanice po kući ili u travi izvan kuće i sl.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
