Obavijesti

News

Komentari 36

Danas se svi žele obrazovati, a političari to još ne shvaćaju

Danas se svi žele obrazovati, a političari to još ne shvaćaju
1

Sve je veći pritisak mladih koji traže dostupnije obrazovanje. Osjećaju da će na jednoj strani biti oni koji si obrazovanje mogu priuštiti, a na drugoj oni koji ne mogu

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Nema dvojbe da je bolje obrazovanje i ulaganje u obrazovanje jamstvo uspjeha nekog društva. Kad promišljamo kako organizirati školu ili sveučilište koje će odgovarati na potrebe novih generacija, nužno je usuglasiti vrijeme njihova uključivanja u društvo i rad s vremenom predviđanja koje pokazuje kako će društvo ubuduće izgledati. Otvaranjem prema svijetu i naša se zajednica sve više uključuje u globalnu zajednicu. Posljednjih desetljeća komunikacijska tehnologija razvija se eksponencijalno, a ne linearno. Kad je razvoj eksponencijalan, odnosno kad se proces udvostručuje u jednoj godini, tada će nakon jedne godine biti dvostruko brži ili veći, ali nakon 10 godina bit će 1000 puta brži i veći. Kad se utrostručuje, nakon 10 godina bit će 20.000 puta brži i veći. Već sad gotovo dvije milijarde ljudi komunicira i stvara znanje na internetu. Iako živimo u eksponencijalnim vremenima, ne mijenjaju se svi procesi dovoljno brzo. Obrazovni sustav, najvažniji društveni “servis”, ne mijenja se dovoljno brzo. Naša sveučilišta su ušla u procese promjena, ali one nisu dovoljno brze. Građani imaju sve veću potrebu za obrazovanjem. U šezdesetima je samo pet posto ljudi nastavljalo školovanje nakon srednje škole, a sad gotovo dvije trećine. Većina mladih želi nastaviti školovanje jer znaju da im je to potrebno. Povećanje potrebe za visokim obrazovanjem stvara pritisak na postojeće kapacitete. To se događa svim europskim državama. Nema dovoljno prostora, nema dovoljno profesora niti novaca. Javna sredstva koja se izdvajaju za obrazovanje nisu dostatna pa se uvode školarine.

Politički proces nije takav da može restrukturirati javna sredstva jer postoji pritisak i za ostvarivanjem ostalih potreba. Stoga ne čudi sve veći pritisak mladih za dostupnošću obrazovanja. Osjećaju da će im obrazovanje biti potrebno te da će doći do raslojavanja društva na one koji si to mogu priuštiti i one koji ne mogu. Veliko je pitanje može li se to raslojavanje uopće izbjeći s obzirom na to da obrazovanje i znanje postaje ključno za nalaženje boljeg posla. Može, ali to treba biti stvar osobnog izbora. Zadaća zajednice i samog političkog procesa jest da svakom pojedincu osigura priliku za razvoj do svojih maksimalnih granica. Da bi to mogla, nužno je stalno i temeljito preuređivanje politika prema obrazovanju i, svakako, veće javno izdvajanje. U svim državama ostvaruju se pomaci, pa tako i u Hrvatskoj. No sa sigurnošću možemo reći da promjene nisu dovoljno brze. Nije otvoren prostor za cjeloživotno obrazovanje koje koristi samo 1-2 posto ljudi. A živimo u eksponencijalnim vremenima, što znači da će onaj koji se promišljeno i organizirano razvija za tri godine biti deseterostruko bolji. Upravo su sveučilišta mjesta koja trebaju okupljati sve mozgove koji mogu stvarati znanje, i to ne samo iz znatiželje i po tradicionalnim akademskim načelima, nego iz cjelokupnog okruženja u kojem djeluju - iz kulture, poduzeća ili javnih službi.

Ti mozgovi trebaju ponuditi učenje svakom građaninu kroz cijeli život i potaknuti eksponencijalno gomilanje znanja u zajednici. Sve se mijenja ubrzano, ali ne i struktura političkih stranaka te način organiziranja javne uprave i institucija. Čak postoji i otpor promjenama koji je i vezan na činjenicu da brojni dionici političkog procesa upravljaju javnim resursima i institucijama. Stoga sve teže odgovaraju na potrebe svojih građana pa kvaliteta života opada, a u nekim segmentima se stječe dojam da guše osobni razvoj. To je i jedan od najvažnijih razloga zašto mnogi, najkvalificiraniji i najtalentiraniji napuštaju Hrvatsku. Dvanaest i pet je. Potrebno je osvijestiti što se događa i uložiti sve što imamo u razvoj obrazovanja, posebice sustav cjeloživotnog obrazovanja za brže i bolje zapošljavanje ako želimo da naša zajednica preživi. Treba konačno shvatiti da smo odavno u 21. stoljeću i da je potrebno izgraditi infrastrukturu za kvalitetan život u 21. stoljeću - obrazovni sustav za 21. stoljeće. Jedino tako zajednica može pomoći građanima da si osiguraju bolje radno mjesto i kvalitetniji život.


Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 36
VIDEO Tuča prekrila Dubrovnik: 'Pred gradom je bila i pijavica. A na Stradunu je 30 cm leda!'
NEVJEROJATNI PRIZORI

VIDEO Tuča prekrila Dubrovnik: 'Pred gradom je bila i pijavica. A na Stradunu je 30 cm leda!'

DUBROVNIK Žestoka tuča zasula je u srijedu nešto prije podneva dubrovačko područje. Kako su nam javili čitatelji 24sata, stari grad se potpuno zabijelio od leda. Ljudi doslovno kližu ne bi li prošli Stradunom. S obzirom na to da se sav led slijeva niz oluke na ulicu, negdje su nanosi visoki i do 30 centimetara. Ljudi pokušavaju otkopati svoje lokale, a pred gradom se na moru pojavila i pijavica.
TEŠKA NESREĆA Policajac sletio u odvodni kanal kod Vinkovaca. Poginuo je na licu mjesta...
TRAGEDIJA IZA PONOĆI

TEŠKA NESREĆA Policajac sletio u odvodni kanal kod Vinkovaca. Poginuo je na licu mjesta...

Smrt 40-godišnjeg vozača na mjestu prometne nesreće utvrdili su djelatnici hitne medicinske pomoći