Međunarodni dan žena Hrvatska obilježava uz HDZ-ovo kršenje ženskih kvoti na izbornim listama, uz borbu protiv Istanbulske konvencije, uz obiteljsko i nasilje nad ženama, uz izraženu neravnopravnost u plaćama...
Dan žena u zemlji licemjerja, zlostavljanja i diskriminacije
Danas je Međunarodni dan žena.
Kako ga Hrvatska obilježava? Uglavnom licemjerno.
Obilježava ga tako da predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u Europskom parlamentu poziva žene i djevojke da "imaju pouzdanja i vjeruju u sebe, u svoju vrijednost i snagu, u svoje znanje i sposobnosti", poručujući: "Zauzmite se za sebe i nikada ne odustajte".
Da bi prije nekoliko mjeseci ona sama ignorirala molbe Mare Tomašević, supruge HDZ-ova župana, da ju primi na razgovor kako bi joj se požalila na zlostavljanje u obitelji, potom s njezinim suprugom zapjevala na zabavi, a kad je slučaj napokon izašao u javnost niti jednom riječju nije se oglasila u znak podrške maltretiranoj supruzi.
Ono "zauzmite se za sebe" predsjednica je doslovno primijenila na Mari Tomašević. Jer, nitko drugi se neće zauzeti za vas.
Nije se zauzeo ni premijer Andreja Plenkovića čija je stranka postojano ignorirala mejlove zlostavljane supruge, a on se naknadno pravdao da vapaji Mare Tomašević "nisu bili prineseni njegovoj pozornosti".
Što ga nije spriječilo da i nakon toga odlazi na srdačne sastanke s tim županom. Koji, usput, i dalje dobiva prostor u hrvatskim medijima.
Kako još Hrvatska obilježava Dan žena?
Diskriminacija na listama
Tako da HDZ na svojim izbornim listama za nedjeljne izbore u Ličko-senjskoj županiji kandidira manje od zakonski određenih 40 posto žena.
Na tome je njihov glavni konkurent na ličkim izborima, Darko Milinović, odlučio graditi kampanju. Hvalio se da je na njegovoj nezavisnoj listi čak 17 žena ili 55 posto. "Na mojoj listi među prvih 13 kandidata je 7 žena, na listi HDZ-a među prvih 13, to je sramno, tek su dvije žene", kazao je Milinović, optužujući predsjednika i stranku koja podržava Istanbulsku konvenciju za "diskriminaciju žena".
Da bi onda i sam na predizbornom skupu poručio kako "oni ne biraju Istanbulsku Hrvatsku, već katoličku, onakvu o kakvoj nas oci biskupi uče, kako nas Crkva u Hrvata uči".
I to upravo ona Crkva koja vodi bitku protiv pobačaja, ignorira ili relativizira nasilje nad ženama, svodi žene na instrumente prokreacije, a neki od njezinih članova šalju poruku da su žene u ovom društvu "drugotne".
Eto tako Hrvatska danas dočekuje Međunarodni dan žena.
Tek petina žena u Saboru
Tako da u Hrvatskom saboru sjedi najmanji broj žena u zadnjih petnaest godina, njih samo 19 posto, po čemu se Hrvatska nalazi na 97. mjestu u svijetu, uz bok Saudijskoj Arabiji. Tako da u hrvatskoj Vladi sjedi samo trećina žena, što također predstavlja pad u odnosu na period od prije dvadesetak godina.
Ali ima toga još.
U Hrvatskoj žene čine 58 posto nezaposlenih, 62 posto muškaraca svjesno je da ima povlašteniji položaj na radnom mjestu, udio prosječne plaće žene u plaći muškarca iznosio je 88 posto, razlika u mirovinama je 22 posto u korist muškaraca, u pretežno ženskim zanimanjima poput obrazovanja gotovo četiri petine ravnateljskih mjesta u školama zauzimaju njihovi muški kolege.
Prema jednom izračunu, žene svake godine na konto neravnopravnosti izgube 11 tisuća kuna.
I tako unedogled.
Kako, dakle, Hrvatska obilježava Međunarodni dan žena?
Pasivnost institucija
U licemjerju vladajućih političara, u jačanju klerikalnih i patrijarhalnih tendencija, u nasilju nad ženama koje se upravo ovih dana 24 sata serijalizira na svojim naslovnicama, inicijativama, pa i pritiscima protiv pobačaja, u pasivnosti institucija koje bi trebale zaštititi žene...
Kao i u najnovijem slučaju političkog korištenja policije u zastrašivanju novinarke Đurđice Klancir.
Premijer Plenković deklarativno se zalaže za prava žena, zaradio bodove na ratifikaciji Istanbulske konvencije, a onda na izbornu listu stavio samo 22 posto žena. Predsjednica Kitarović predstavlja se kao uzdanicama ženama i djevojkama, ali ne i zlostavljanim suprugama.
A paradoksalno, na političkoj i društvenoj sceni često su najhrabrije upravo žene: od pravobraniteljica, preko povjerenica za sukob interesa, pa do raznih članica nevladinih udruga, aktivistkinja, pojedinih političarki ili običnih žena kao što je Mara Tomašević.
Borba za ravnopravnost žena intenzivira se, u Hrvatskoj kao i u svijetu, paralelno sa sve izraženijim tendencijama za njezino smanjivanje ili ukidanje.
Obilježavanje Međunarodnog dana žena ima danas više smisla nego što smo mislili da će imati.
Ostale kolumne Tomislava Klauškog pogledate ovdje.