Malo je toga u Sarajevu ostalo od glamura, pobjedničkog sjaja i sportske euforije koja je prije 35 godina bila na vrhuncu. Ipak, situacija je 2019. puno bolja nego što je bila samo nekoliko godina ranije
Daleko od sjaja: Skakaonice i bob staza u Sarajevu propale
Prošlo je 35 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Danas se sa sjetom prisjećamo dana kada su otvorene 14. po redu ZOI, dana kada je glavni grad Bosne i Hercegovine ugostio najveći sportski događaj na prostoru bivše Jugoslavije.
Malo je toga u Sarajevu ostalo od glamura, pobjedničkog sjaja i sportske euforije koja je prije 35 godina bila na vrhuncu. Ipak, situacija je 2019. puno bolja nego što je bila samo nekoliko godina ranije.
U Sarajevu su se sportaši natjecali u disciplinama alpsko skijanje (Jahorina i Bjelašnica), bob i sanjkanje (Trebević), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman), te hokej i umjetničko klizanje (Skenderija i Zetra).
Kao što često biva nakon što splasne euforija, mnoge građevine izgrađene isključivo za potrebe sportskog natjecanja ostala su napuštena i prazna. Dogodilo se to i Sarajevu čija su sportska borilišta godinama bila zapuštena.
Nije pomogao ni rat tijekom kojeg su mnogi olimpijski objekti korišteni kao vojni objekti. Pri tome su neki potpuno uništeni. Bilo je nekoliko planova za njihovo obnavljanje, ali skakaonice na Igmanu i bob staza na Trebević su i dalje potpuno zapušteni. Slavna bob staza, tada najbolja na svijetu, uništena je tijekom rata, srpski snajperisti izbušili su rupe u betonskim zidovima.
I ranije su postojali planovi za obnovu, ali tvrtka ‘ZOI 84’ je upala u milijunske dugove i jednostavno propala. Pomak se dogodio tek nakon što je Sarajevo dobilo domaćinstvo Olimpijskih igara mladih (EYOF) koje počinje u subotu. Za organizaciju i obnovu sportskih borilišta je izdvojeno oko 16.5 milijuna KM (oko 62 milijuna kuna).
Mnoga su borilišta obnovljena, osvježena, a izgrađena su i nova koja bi trebala potaknuti Bosnu i Hercegovinu na organizaciju svjetskih natjecanja u zimskim sportovima. Trideset i pet godina poslije, slika je puno drugačija nego 1984. godine, ali napokon postoje temelji da duh Olimpijade nastavi živjeti...
- Olimpijska dvorana Zetra
Izgrađena je za potrebe ZOI, kapacitet joj je 12 tisuća sjedećih mjesta, a može primiti i do 20 tisuća gledatelja. Tijekom rata je uništena, ali je obnovljena 1999. godine inicijativom Međunarodnog olimpijskog odbora i od tada nosi ime Juan Antonio Samaranch.
- Skenderija
Nalazi se u centru Sarajeva pokraj rijeke Miljacke, a glavna dvorana nosi ime Mirza Delibašić po najvećem bh. košarkašu. Kapacitet joj je 5.616 sjedećih mjesta, danas je dom košarkaškog kluba Bosna. Ispunjava sve uvjete za odigravanje međunarodnih utakmica. Renovirana je i opremljena najsuvremenijom opremom. Ledena dvorana koja je izgrađena za potrebe ZOI je u fazi rekonstrukcije jer je uništena 2012. godine kada joj se zbog velike količine snijega koji je pao u Sarajevo urušio krov.
- Bjelašnica
Skijaške staze su u punom zamahu od 2017. godine kada je Bjelašnica opremljena vrhunskom tehnologijom za osvježavanje, a napravljeni su i ski liftovi koji prevoze skijaše do vrha Bjelašnice koji se nalazi na 2067 metra nadmorske visine. Danas Ski Centar Bjelašnica raspolaže s 10 kilometara uređenih skijaških staza za sve alpske discipline i snowboarding.
- Igman
Kompleks slavnih olimpijskih skakaonica sastoji se od 112-metarske i 90-metarske skakaonice, a rekord na Igmanu je postavio slavni Finac Matti Nykänen, 1984. godine pred 90.000 gledatelja (116 metara). Danas je sve zapušteno... Međutim na Igmanu postoji 39 kilometara staze za nordijsko skijanje, od čega je 15 kilometara u funkciji, te devet dječjih ski staza sa liftovima.
- Jahorina
Na Jahorini postoji 17 skijaških staza, ali i brojni drugi sportski objekti poput košarkaškog, nogometnog i odbojkaškog terena.
- Trebević
Svojedobno je to bila najbolja bob staza na svijetu, nakon ZOI se koristila za utrke svjetskog kupa, ali je tijekom rata uništena i nikada nije obnovljena. Potpuno je izgubila svoju namjenu, "krase" je iscrtani grafiti, a prošle godine je raspisan natječaj za njezinu obnovu. Nakon 26 godina u travnju je ponovno otvorena i Trebevićka žičara pa je bob staza povezana s centrom grada.