IZLIJEČIMO ZDRAVSTVO Dugovi u zdravstvu rastu, a dobri potezi se mogu brojiti na prste. Kad liječnici izađu ususret pacijentima, strahuju da će ih HZZO zbog toga kazniti
ŠOKANTNA SVJEDOČANSTVA LIJEČNIKA:
'Da, istina je! I djeca čekaju na hitne preglede po godinu dana'
Liječnici i medicinske sestre ispričali su nam kako je njima raditi u posrnulom zdravstvu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Iako brojke govore da ih je više nego prije ulaska u EU, oni kažu da slabo to osjećaju. Svjedoče i o dugim listama čekanja koje za mnoge pacijente znače život ili smrt.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
01:18
- Najviše me boli u sustavu to što su liste čekanja za pojedine dječje pretrage izuzetno duge. Primjerice, za očni pregled čeka se više od godinu dana. To je nedopustivo, jer iza problema s vidom može biti neka teška bolest kod djeteta koja će u tih godinu dana rapidno napredovati – govori nam jedan liječnik iz Klaićeve.
Ovaj liječnik iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj svjedoči kako mnogo roditelja, da bi pomogli djetetu, na kraju takav pregled plate kod privatnika. On nije protiv odlazaka privatnicima za one koji to baš žele, ali mnogi ljudi, kaže, nemaju ni za hranu i režije, a kamoli za privatnike, pa su takva djeca u inferiornom položaju.
Kronično premalo sestara u Klaićevoj
- Dobro smo plaćeni, no ima onih koji ne rade ni približno koliko bi mogli, a plaće su nam jednake. To je ostatak socijalizma. I onda mnogi s vremenom prestanu raditi jer znaju da će i uz minimalan rad dobiti istu plaću kao i oni koji rade preko svog maksimuma. Smatram to nakaradnim – tumači liječnik dodajući kako je još jedan veliki problem u sustavu tendencija da se masovno djeca iz drugih bolnica u Hrvatskoj preusmjeravaju u Klaićevu.
Također smatra da je previše suradnje između privatnog i državnog zdravstva te da se situacija, nažalost, potencira u korist privatnog. Ističe i da je dežurstava previše te da su jako naporna, a svi rade prekovremeno.
- Nama liječnicima ti su prekovremeni plaćeni, ali koliko mi je poznato, sestre ne dobivaju novac za prekovremene. Ujedno, imamo kronično premalo sestara u Klaićevoj i nismo ni blizu europskom standardu – kaže liječnik ističući ujedno i da je jedan od najvećih problema u Klaićevoj manjak prostora za majke koje bi trebale biti uz svoju djecu dok su na liječenju.
Medicinska sestra iz Istre s gotovo 30-godišnjim stažom kaže kako su kod njih najveći problemi nepregledna papirologija i manjak sestara.
- Zatrpali su nas s popunjavanjem potrebne i nepotrebne dokumentacije zbog čega pate pacijentice jer nekad ne stižemo odmah biti na usluzi. Pišemo i umjesto liječnika jer ni oni ne stižu.
Kratki odmori za sestre
Na 20-ak pacijentica i toliko novorođenčadi dolaze dvije sestre u smjeni po 12 sati. Kad se neka razboli ili su godišnji, to je neizdrživo, jer protivno zakonu radimo s odmorom od 12 sati, a trebali bismo imati 24 sata. Iskusnije sestre, uz ostalo, rade s novim sestrama pa smo konstantno pod pritiskom i imamo veliku odgovornost. Prije 15-ak godina bilo je puno bolje jer nas je bilo više i radile smo uglavnom s pacijentima, za što smo se i školovale. Uglavnom, loša je organizacija - ukratko je pojasnila što ih muči u Istri.
Liječnike obiteljske medicine također muči kaos u sustavu, a jedna liječnica nam kaže da je najviše smeta kad ima pacijenta koji bi trebao hitnu pretragu, a ona ga ne može naručiti. Taj pacijent, naime, najprije mora čekati na pregled kod bolničkog specijalista koji će odobriti daljnje pretrage, a potom ponovno i na pretragu. Tako se čekanje može otegnuti i na više od godinu dana za pacijenta koji, primjerice, ima krv u stolici što može biti indikator ozbiljnih bolesti.
- Smeta me siva korupcija na svim razinama i to što država pogoduje farmaceutima. Koriste se položaji kako bi se progurao određeni lijek ne zbog dobrobiti pacijenta, nego zbog tog pogodovanja. Smeta me i što nas HZZO novčano kažnjava. Odobrim, primjerice, lijek pacijentu koji ima kolesterol šest. Svjetske smjernice kažu da se lijek može dati već kad je kolesterol pet i pol.
No HZZO ima svoje smjernice koje kažu da pacijent mora imati kolesterol najmanje sedam i onda mene novčano kazne jer sam dala lijek za manji kolesterol – kaže obiteljska liječnica koju su kaznili jer je pacijentu s dijabetesom dala 30 trakica više od broja na koji je imao pravo. No taj isti pacijent se kontrolira kod nje, ona ga vodi kroz cijelu bolest i pacijent ne hoda okolo po specijalističkim ambulantama. Zapravo je, kaže, sustavu uštedjela znatan novac brinući o tom pacijentu, ali je za 30 trakica više ipak novčano kažnjena. Medicinska sestra iz KBC-a Zagreb kaže da najveći problem nije u novcu, nego u sustavu koji je pogrešno postavljen.
'Sustav krivo postavljen'
- Radim u ambulanti koja je vezana uz hitnu službu, pa osim redovnih kontroli primamo i pacijente s hitne. HZZO nam priznaje 24 pacijenta na dan, a mi ih svakodnevno imamo najmanje 45. Nije nam problem to odraditi, ali smo često izloženi nezadovoljstvu ljudi koji se bune što moraju čekati dva i pol sata na pregled.
Svi su kronično nezadovoljni, a mi ćemo na kraju biti plaćeni isto kao djelatnici iz ambulanti koje rade trostruko manje – priča ova sestra koja kaže da ona i liječnik zapravo rade posao dvije ambulante te da je najviše boli nepravda. No teško im je i to što pacijenti često nemaju razumijevanja i ne zanima ih pozadina cijele priče.
Liječe nas jeftinim lijekovima koji lako izazivaju ovisnost
Stručnjaci su usporedili liječenje depresije u Hrvatskoj i Švedskoj te došli do zabrinjavajućeg podatka po nas - u Hrvatskoj se za liječenje depresije previše koriste jeftiniji lijekovi, koji uzrokuju psihološku i fizičku ovisnost.
Rezultate istraživanja upotrebe psihotropnih lijekova stručnjaci su pripremili za objavu u online časopisu Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes. Otkrili su da se u Hrvatskoj najviše prepisuju benzodiazepini, odnosno skupina psihoaktivnih lijekova koji služe kao depresanti i često se koriste kako bi pomogli pacijentima da prevladaju bol i anksioznost te im omoguće lakši san.
Za Švedsku su oni neprikladni i nalaze se na popisu lijekova s ograničenom upotrebom. Oni koriste antidepresive. Ines Potočnjak, Robert Likić i Vesna Degoricija iz Sveučilišne bolnice ili zagrebačkog Medicinskog fakulteta, te švedski autori Eric Nham i Björn Wettermark navode i kako posvuda raste upotreba psihotropnih lijekova.
U 2014. propisivalo se dnevno 127 doza, a samo godinu kasnije 131 doza. Usporedbe radi, Šveđani su 2014. propisivali 183 doze dnevno, a godinu kasnije 188 doza na dan. Autori istraživanja su usporedili i upotrebu benzodiazepinskih derivata, odnosno jeftinijih i opasnijih lijekova. Ispostavilo se da je njihova upotreba u Hrvatskoj prije četiri godine iznosila 72,5 propisanih dnevnih doza te se 2015. povećala na 74,4 propisane dnevne doze, dok je u Švedskoj upotreba benzodiazepina u obje godine iznosila samo po 11,2 propisane dnevne doze.
No ministar zdravstva Milan Kujundžić s ponosom ističe kako je naš sustav najbolji u svijetu. Barem je tako zborio prije desetak dana u Saboru. - Ako ste propustili vidjeti, izvješće World Economic Foruma pokazuje da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj, sa svim svojim manama, po kvaliteti među najboljima u svijetu. Trebamo se kritički osvrtati, ima puno stvari koje treba popravljati, ali u svakom slučaju možemo biti zadovoljni - rekao je ministar Kujundžić.
A zadovoljni trebamo biti jer naši bolesnici teško dolaze do liječnika specijalista, kao i do nužnih dijagnostičkih pretraga. Liste čekanja su se produžile pa sve više ljudi plaća privatne preglede iako su tu uslugu državi već platili.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
