Cvijet svete noći savršeno se uklapa u božićne dekoracije

Iako je drvce najpoznatiji simbol Božića, u Hrvatskoj se ono kiti tek od sredine 19. stoljeća. Običaj potječe iz Njemačke, a odlično je prihvaćen jer se nadovezao na mnogo starije božićno-novogodišnje ukrašavanje domova zelenim granama. U primorskim krajevima običaj je bio da djeca kuću ukrase grančicama kadulje, bršljana ili borova, a kićenje doma zelenilom simbolizira životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode.

Uz božićna drvca iz Njemačke je uvezena i riječ krizbaum (križban i sl.), no drvca su uskoro prozvali borovima iako se gotovo isključivo kite smreke. Možda zato što je praslavenska riječ bor prvotno označavala šumu, pa je u svijesti ostala povezana sa životnom snagom prirode. Posljednjih godina božićnom drvcu pridružila se i božićna zvijezda, biljka koja cvate u vrijeme Božića. Imenom podsjeća na jedan od najranijih simbola Božića jer upravo je zvijezda u svetoj noći dovela tri mudraca do novorođenog Isusa.

Prema staroj meksičkoj legendi, crveno lišće božićne zvijezde otvara se na Božić kao prekrasan dar djetetu u jaslama. Božićna zvijezda je stoga u svojoj domovini poznata kao “flores de noche buena”, odnosno cvijet svete noći. Crvenom i zelenom savršeno se uklapa u božićne dekoracije, bile one tradicionalne ili moderne.

Božićna pšenica ne smije se baciti

Božićna pšenica sije se na dan Svete Barbare (4. 12.) ili Svete Lucije (13. 12.). Simbolizira bogatu žetvu, ukrašava božićni stol, stoji pod borom ili uz jaslice. Ponekad se ukrašava jabukom i svijećama. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ne smije baciti.

Svi božićni ukrasi u domu nekoć su bili jestivi

Božićno drvce najprije se kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima, slasticama od šećera te raznobojnim trakama. Dom su za Božić oduvijek kitila djeca, pa su najmlađi preuzeli i kićenje drvca.

Svijeće rastjeruju zimsku tminu

Božić pada u doba godine kad su dani najkraći, a noći najdulje. Svijeće simboliziraju ponovno rađanje svjetlosti, a može ih se naći u božićnoj pšenici i na adventskom vijencu. Četiri svijeće predstavljaju stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Ukrasi iz davnina za moderan Božić

Pod borom se nerijetko mogu naći i jaslice, koje predstavljaju Isusovo rođenje i jasno označuju da se on rodio u štali. Nekad su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta, a nalazile su se samo u crkvama. U njima su likovi Isusa, Marije i Josipa, pastira, trojice mudraca i njihove pratnje te vola, magarca, ovaca i deva. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. stoljeća. Neki božićni običaji gotovo da su zaboravljeni. Jedan od njih je panj badnjak koji se unosio u kuću na Badnju večer i stavljao na ognjište. 

U nekim krajevima palila su se tri panja koja su simbolizirala Sveto Trojstvo, a njihovim žarom pripaljivale su se sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se davalo malo hrane i vina s blagdanskog stola. No iako je centralno grijanje istisnulo panjeve, božićni ručak i dalje je vrlo svečan te obilan. Za badnjak se tradicionalno priprema bakalar ili neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima peku se dva različito ukrašena kruha - jedan za Badnjak, a drugi za Božić. Ponegdje se peče kruh koji treba dostajati sve do Sveta tri kralja i biti što veći jer simbolizira obilje. Na stolu ga uz tradicionalna jela često prate košarica sa suhim voćem i nezaobilazna božićna pečenka. Od ukrasa dugu tradiciju imaju figure od licitara (srca, bebe, ptice, gljive, konji) koje se vješaju na drvce, ali i daruju bližnjima. 

Božićni kruh

Nasjeckajte lješnjake, a smokve narežite na kockice. Šljive kratko prokuhajte i narežite na komadiće. Grožđice namočite u rum. Izmiješajte jaja, dodajte šećer i vanilin šećer pa miješajte nekoliko minuta. Dodajte cimet, škrobno brašno, prašak za pecivo, suho voće i koricu pa izmiješajte. Obložite kalup papirom za pečenje i napunite smjesom. Pecite na 180-200°C oko 70 minuta.

Sastojci: 120 g suhih šljiva, 150 g lješnjaka, 120 g smokava, 200 g grožđica, 3 jaja, 120 g šećera, vanilin šećer, rum, prstohvat cimeta, 120 g oštrog brašna, 50 g škrobnog brašna, žličica praška za pecivo, korica limuna i naranče

Kuglof

Izmiješajte žumanjke sa šećerom, dodajte maslac, čokoladne mrvice, mlijeko, limunovu koricu i vanilin šećer. Od bjelanjaka i malo soli napravite čvrst snijeg. Istresite u smjesu žumanjaka pa dodajte brašno i prašak za pecivo. Pecite oko sat vremena na 180°C.

Sastojci: 4 žumanjka, 140 g maslaca, 140 g šećera, 280 g brašna, 50 g čokoladnih mrvica, prašak za pecivo, šalica mlijeka, limunova korica, vanilin šećer, 4 bjelanjka