Crna strana Hrvatske: Jedva preživljava 803.000 stanovnika

Iako gospodarski trendovi pokazuju oporavak zemlje, velik dio građana to nije osjetio na svojoj koži.

Nezaposlenost je u ovoj godini pala u odnosu na lani, ali raste broj blokiranih građana i njihov ukupni dug. Prema mapi siromaštva prvi puta predstavljenoj u ponedjeljak, 803.000 ljudi živi na granci siromaštva. Njihovi prihodi godišnje ne prelaze 24.000 kuna, odnosno dvije tisuće kuna po članu obitelji. Riječ je o krajnje siromašnim građanima koji si nisu mogli osigurati grijanje tijekom zime ni odlazak na barem jednotjedni odmor. Iako je prema statistici vidljiv trend laganog rasta plaća, znatno više rasli su troškovi života, upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskoh sindikata Krešimir Sever.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:20

Video: 24sata/pixsell

Nedostaje četvrtina prihoda

Prosječnoj obitelji mjesečno nedostaje četvrtina prihoda (plaće ili mirovine) za pokrivanje troškova života, što je, nažalost, postalo konstanta.

- Svaki izvanredni trošak za njih predstavlja nepremostiv problem. Obitelji smanjuju izdatke za hranu, odjeću i obuću da bi mogli pokriti troškove energije i stanovanja - rekao je.

Prema posljednim podacima Fine, krajem rujna blokirano je bilo 325.650 ljudi, čija dugovanja iznose gotovo 40,2 milijarde kuna i kontinuirano raste. U isto vrijeme broj nezaposlenih bio je oko 211.827, a najveći broj zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Na Zavodu za zapošljavanje u cijeloj zemlji prijavljeno je 19.251 slobodno radno mjesto.

Političke elite iz godine u godinu obećavaju bolji životni standard građanima, ali na tim pitanjima ipak se ne lome koplja. Kad se ne bave sobom, političarima su u fokusu ideološke podjele.

Godinama u Hrvatskoj glavno pitanje nije “Gdje radiš?” nego “Gdje si bio ‘91.?” ili “Tko je pobijedio ‘45.?”. I predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u svojim je obraćanjima vladajućima poručivala da se trgnu i uhvate posla. Upozorava i na rastući problem odlaska mladih visokoobrazovanih ljudi iz zemlje. Iako su vladajući obećavali da će se posvetiti tom problemu, do sada konkretne planove nismo vidjeli.

Brojevi političarima ne idu u prilog. Egzistencijalni problemi natjerali su mnoge da budućnost potraže daleko izvan granice Lijepe Naše. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u deset godina, odnosno od 2005. do 2014., iz zemlje se iselilo 111.690 ljudi. Riječ je o gradu veličine Osijeka. Najveći val odlazaka zabilježen je od 2010. do 2014. godine.

Čarobnjaci u preživljavanju

U tom periodu ekonomsku stabilnost izvan zemlje potražilo je 71.556 ljudi, što je grad gotovo veličine Zadra. Sindikalci napominju da nezaposlenost nije glavni razlog za odlazak. Do nezadovoljstva dovode i male plaće te loši uvjeti rada. U Hrvatskoj uz problem nezaposlenosti i blokiranih tu je i broj zaposlenih koji rade za minimalac ili plaću ne primaju. Neto minimalna plaća u ovoj godini iznosi gotovo 2500 kuna, a prosječna mirovina ne doseže više od 2300 kuna. Prema podacima sindikata, u Hrvatskoj oko 80.000 ljudi radi za minimalac, a posljednji podaci pokazuju da 25.000 radnika ne prima plaću. Sindikati upozoravaju da je broj zaposlenih koji nisu ostvarili osnovno ustavno pravo daleko veći jer se statistika vodi samo za one koji tri mjeseca nisu primili plaću ili im u pola godine nisu isplaćene tri plaće.

- Treba pogledati brojke i stvarnosti u oči. Iz svega je jasno da su građani gladni - ustvrdio je Krešimir Sever.

Napominje da je za poticanje gospodarskog rasta nužan poticaj potrošnje. Iako je u Hrvatskoj porasla osobna potrošnja, to, ističe, nije bilo dovoljno kako bi se poslodavci ohrabrili i krenuli u širenje poslovanja te u nova zapošljavanja.

- Hrvatska nije snažna izvozna zemlja, a problem je i slaba kupovna moć građana. Želi li se dodatno potaknuti potrošnja, potrebno je podići plaće i mirovine građanima, ali i otvoriti nova radna mjesta. Mi nemamo ništa od toga i rezultati su takvi kakvi jesu - navodi Sever.

Podsjetio je i da reforme koje je Vlada ponudila nisu po mjeri građana te da će se lomiti upravo preko njihovih leđa. Hrvatska zaostaje za drugim zemljama Europske unije i prema BDP-u samo je Bugarska iza nas, pa je potreban veliki napor da se ubrza ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, izjavio je ekonomski analitičar Damir Novotny.

- Potrebne su stope od najmanje tri posto godišnje u idućih deset godina da se gospodarski rast može osjetiti na životnom standardu građana - rekao je.

Navodi da su vlade od 2008. godine štitile položaj Vladina sektora na štetu kućanstava, odnosno građana te privatnih poduzeća.

Iako se u godinama krize ne povećavaju porezi, Novotny je podsjetio kako smo u Hrvatskoj prvo imali krizni porez, pa je povećan PDV, a rasle su i trošarine.

- Sve to skupa negativno je utjecalo na ekonomsku aktivnost. Privatni sektor pravi je heroj opravka prošle godine, blagog rasta BDP-a, rasta industrijske proizvodnje i izvoza. Privatni sektor odradio je svoj dio posla, a Vlada nije - ustvrdio je Novotny.

Privatnici heroji oporavka

Napomenuo je da je javni dug velika prepreka ekonomskom rastu, a tvrdi i da Hrvatska nema drugog izbora nego prodati dio imovine i udjele u državnim tvrtkama jer se kroz godine pokazalo da država nije dobar gospodar. Novotny kaže da bi bio sretniji da je Vlada napravila sveouhvatan plan reformi, a ne samo plan privatizacije. Nužnim smatra dogovor s opozicijom jer oporavak zemlje treba biti svima zajednički cilj. Brojke u posljednjih 20 godina ne idu nam u prilog već pokazuju da se poblemi iz godine u godinu produbljuju. Prema podacima objavljenima u mapi siromaštva, 717.000 ljudi siromašno je jer troši manje od 23.919 kuna godišnje po članu obitelji. Granica je postavljena na dohotku od 24.000 kuna godišnje. Najsiromašnije su općine Kistanje, Voćin, Civljane, Okučani i Ervenik.

- Utvrdit ćemo područja i profile siromaštva, a mape siromaštva omogućit će nam pravedniju raspodjelu novca od Europske unije za obnovu tih područja u Hrvatskoj- izjavio je ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić, čije je ministarstvo uz socijalu, Državni zavod za statistiku i Svjetsku banku izradilo ovu mapu.

Posljednih godina suočeni smo i s rastom cijena, a jedan od razloga je i povećanje PDV-a. Kad je uveden 1998. godine, iznosio je 22 posto, a od 2012. obračunava se po stopi od 25 posto. Hrvatska je tako u cijeloj Europi jedna od država s najvećim PDV-om. Veći od nas ima tek Mađarska, a on iznosi 27 posto. I u posljednoj izbornoj kampanji od HDZ-a i njihovih partnera naslušali smo se raznih obećanja, među kojima je plan smanjenja PDV-a.

Čeka se realizacija obećanja

Šef HDZ-a i mandatar Andrej Plenković u kampanji je otvoreno rekao kako jamči da će u Hrvatskoj do kraja mandata njegove vlade PDV s 25 smanjiti na 23 posto. Obećao je i povećanje neoporezivog dijela plaće na 3750 kuna, zaposlenost od 68 posto i rast BDP-a od pet posto godišnje. Što će od toga ispuniti, vidjet ćemo.