Gromoglasan pljesak u sudnici: Karadžiću dali doživotnu kaznu

Prijenos presude:

>>>>Pratite tijek događaja iz minute u minutu

19.11 - Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava ocijenila je da pravomoćna sudska kazna doživotnog zatvora izrečena u u srijedu bivšem čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću za ratne zločine i genocid pokazuje da pravda pobjeđuje.

18 42 - Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik i njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović u srijedu su na potpuno suprotan način komentirali presudu ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji je osuđen na doživotni zatvor zbog odgovornosti za ratne zločine, pa je Dodik kaznu ocijenio kao usmjerenu na štetu Srba, a Džaferović kao "zasluženu kaznu". 

Dodik je sudski pravorijek Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) nazvao "ciničnim i arogantnim", dok za Džaferovića izrečena kazna predstavlja kakvu-takvu satisfakciju za žrtve i potvrdu jasnih činjenica o karakteru rata vođenog u BiH.

Dodik je novinarima u Banjoj Luci kazao kako je nakon presude Karadžiću pomirenje u BiH postalo "gotovo nemoguće" dodajući kako je ona na tragu brojnih drugih sudskih odluka na štetu Srba.

"Republika Srpska nema povjerenja u Haaški tribunal", kazao je Dodik.

Džaferović je pak novinarima u Sarajevu kazao kako je presudom MICT-a jednog ratnog zločinca stigla zaslužena kazna.

"Jedan od arhitekata i predvodnika udruženog zločinačkog pothvata koji je rezultirao genocidom i zločinom protiv čovječnosti, pravomoćno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Time sve žrtve njegovih zločina, svi mi koji smo trpjeli četverogodišnju agresiju i teror, ali i cijeli civilizirani svijet, možemo biti zadovoljni", kazao je Džaferović.

Ipak je izrazio žaljenje jer prizivno vijeće MICT-a nije uvažilo dokaze da je, osim u Srebrenici, genocid počinjen i u još sedam općina u BiH, dodajući kako izostanak pravnih kvalifikacija genocida za Prijedor, Bratunac, Zvornik, Vlasenicu, Sanski Most, Ključ i Foču, kao i cijelu BiH, ne umanjuje ni odgovornost naredbodavaca i izvršitelja, niti težinu počinjenih zločina.

Džaferovićevim ocjenama pridružio se i njegov stranački šef, čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović. On je za portal Faktor kazao kako je presudom Karadžiću načinjen korak ka pravdi za genocid počinjen u proteklom ratu diljem Bosne i Hercegovine.

 "Na žalost, kvalifikacija genocida je zadržana samo za masakr u Srebrenici i nije proširena na Prijedor i druge općine koje su bile izložene sličnom karakteru i intezitetu zločina. Ipak, kroz proces koji je trajao godinama je temeljito utvrđena i zapisana istina o zločinačkom poduhvatu vojske na čijem čelu je stajao Radovan Karadžić i koja je počinila najbrutalnije povrede međunarodnog prava na tlu Europe od vremena završetka Drugog svjetskog rata", kazao je Izetbegović.

Potporu Dodiku i njegovoj kritici MICT-a istodobno je dala predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

"Nema tu pravde i pravičnosti. Da to postoji onda bi tretman bio isti za sve koji su počinitelji bez obzira na to iz kojeg naroda dolaze. Nipošto nikada ne bih htjela da opravdam bilo kakav zločin, već samo govorim da zločin ima ime i prezime i sankcija se mora dodijeliti svakome bez obzira iz kojeg naroda dolazi", kazala je Cvijanović. Ona je ustvrdila kako u slučaju presude MICT-a protiv Karaždića to nije slučaj jer se " tipski išlo na presuđivanje onih koji pripadaju politici ili vojnoj strukturi iz reda Srba, dok su drugi koji su bili iz politike ili vojnih struktura drugih oslobađani".

18.38 - Nekadašnja direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić ocijenila je u srijedu konačnu presudu čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, kojom mu je kazna od 40 godina pretvorena u doživotni zatvor, „očekivanom“, naglašavajući kako bi takva odluka suda trebala pomoći u suočavanju s činjenicama kako se takvi zločini više ne bi ponovili.

U Beogradu za sada nema službenih reakcija ne presudu Karadžiću, a prve ocjene koje prenose beogradski mediji najčešće su intonirane ovisno o tome dolaze li iz civilnog sektora, stručne javnosti ili s političke scene.

Bivši srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević ocijenio je da je presuda nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću „pravičnija od prethodne“.

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, jedan od najbližih Karadžićevih suradnika, izjavio je kako „ne razumije da nijedan žalbeni zahtjev“ Radovana Karadžića nije uvažen.

„Bio sam sudionik svih aktivnosti koje je Karadžić obavljao i znam da nikada nije zagovarao zločine, nikada ih nije podržavao i nikada ih nije činio“, rekao je Krajišnik za agenciju Sputnjik.

„Presuda je strašna, ne samo zbog kazne, već i zato što ona nikome neće donijeti koristi, već mnogo štete“, ocijenio je Krajišnik.

Oprečne ocjene različitih aktera političke scene  

Zastupnica oporbene Demokratske stranke (DS) Aleksandra Jerkov inzistira na tome da je krivnja „uvijek individualna“ i da „zločinci, uključujući i ratne zločince, uvijek imaju ime i prezime“ te ističe da je jedno od tih imena Radovan Karadžić.

18.00 - Presudu Karadžiću komentirala je i Vlada RH. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Vlada Republike Hrvatske pozdravlja presudu Žalbenog vijeća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove kojom je Radovanu Karadžiću izrečena doživotna kazna zatvora. Žalbeno vijeće ocijenilo je da su počinjeni zločini neviđenih razmjera i brutalnosti te je stoga preinačilo prvostupanjsku presudu kojom je izrečena kazna od 40 godina zatvora.

Ovom je presudom Radovan Karadžić sada i pravomoćno osuđen za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće je potvrdilo da su ti zločini počinjeni sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka poduhvata s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s pojedinih područja u Bosni i Hercegovini.

Nadamo se da će potvrda osobne odgovornosti Radovana Karadžića za neke od najstrašnijih zločina nakon Drugog svjetskog rata, poput genocida u Srebrenici kada je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, ili opsade Sarajeva, pružiti barem minimalnu zadovoljštinu žrtvama i njihovim obiteljima. 

Ujedno, držimo da je ovo još jedan razlog za suočavanje s prošlošću i odbacivanje velikosrpske politike i ideologije, čiji su osnovni ciljevi kao i metode u ovoj presudi označeni kao zločin protiv čovječnosti.  

Stoga izražavamo žaljenje što Žalbeno vijeće nije utvrdilo odgovornost Radovana Karadžića i za počinjenje genocida u ostalim općinama BiH, osim Srebrenice, za koje smatramo da su neodvojiv element njegove zločinačke politike. 

Pored toga, na temelju dokaznog materijala te drugih presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, vjerujemo da je u žalbenom postupku sudjelovanje Radovana Karadžića u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu u BiH trebalo povezati i s političkim i vojnim vrhom tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, pod vodstvom Slobodana Miloševića.

17.56 - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu (OHR) pozdravio je u srijedu pravomoćnu presudu Radovanu Karadžiću koji je pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina, a na isti je način reagirala i Stranka demokratske akcije (SDA), dok su iz Republike Srpske pristigle potpuno drugačije ocjene.

17.20 -  Američko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini u srijedu se pridružilo izjavama u kojima se izražava zadovoljstvo pravomoćnom presudom ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću kojega je prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) osudilo na doživotni zatvor nakon što ga je proglasilo odgovornim za najteže ratne zločine.

17.18 -  Karadžićev odvjetnik Goran Petronijević nedugo nakon izricanja presude u izjavi za Radio televiziju Republike Srpske prenio je prvu reakciju svog klijenta na činjenicu da će ostatak života provesti iza rešetaka.

- Ovo nema veze s pravom, ovo je njihova pravda - rekao je, prema riječima Petronijevića, Karadžić.

16.23 - Ratni vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić kojemu je u srijedu pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu potvrđena osuđujuća presuda za najteže ratne zločine zbog čega je osuđen na doživotni zatvor suočio se sa sudskim pravorijekom gotovo četvrt stoljeća nakon što je prvobitno optužen 1995. godine dok je u Bosni i Hercegovini još bjesnio rat a njegove žrtve vjeruju kako je u konačnici, iako kasno, pobijedila pravda.

Vijećem koje je donijelo pravomoćnu presudu i osudilo Karadžića na doživotni zavor predsjedavao je danski sudac Vagn Prusse Joensen s u njegovu su sastavu bili još William Hussein Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa iz Portugala.

Pravorijek kojega je izricao sudac Joensen Karadžić je u sudnici pratio skamenjenog lica, bez i jedne geste koja bi odavala njegovo raspoloženje.

Proglašen je krivim za genocid, progon, istrebljenje, ubojstvo, deportacije i druga nehumana djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teroriziranje, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca kao kršenje zakona i običaja ratovanja povezanim s udruženim zločinačkim pothvatima vezanim za Sarajevo, Srebrenicu i za uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce..

Sudsko vijeće je praktično odbacilo sve navode iz žalbe koju je Karadžić podnio na prvostupanjsku presudu osporavajući cijeli tijek suđenja uz konstataciju kako je dokazni postupak bio "nepošten" jedino u tome da optuženome nije bilo dopušteno svjedočiti u vlastitu korist na način kako je on to želio kao i stoga što su prihvaćeni broji dokazi iz ranijih postupaka vođenih pred ICTY-em.

Obrana je tvrdila kako je prvostupanjsko vijeće propustilo utvrditi da je Karadžić želio političku autonomiju za bosanske Srbe te da nije planirao niti poticao zločine nad Bošnjacima i Hrvatima te kako ništa nije znao o genocidu u Srebrenici niti je odobravao napade na civile tijekom opsade Sarajeva.

Prihvaćen je tek jedan dio iz navoda u Karadžićevoj žalbi koji se odnosio na njegovu pritužbu da nije imao priliku na odgovarajući način tijekom dokaznog postupka ispitati neke od svjedoka incidenata koji su bili osnova za dijelove optužnice no suci su zaključili kako to nije bitno narušilo njegova prava.

Predsjedatelj Joansen je kazao kako Karadžić u obrazlaganju navoda svoje žalbe praktično nije ponudi ništa drugo osim "alternativnog tumačenja činjenica".

Primijetio i kako su krajnje neuvjerljive tvrdnje koje je Karadžić iznosio tijekom dokaznog postupka kako on nije mogao imati kontrolu nad vojskom jer je bio "psihijatar i pjesnik bez vojnog iskustva". Zaključak je prizivnog vijeća kako je upravo on bio osoba koja je donosila ključne odluke i bez čije suglasnosti nije bilo moguće počiniti zločine poput srebreničkog genocida.

Tužiteljstvo MICT-a na prvostupanjsku se presudu žalilo po četiri točke  smatrajući da je Karadžić umjesto na 40 godina zatvora trebao biti osuđen na doživotnu robiju te kako je prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada je odbacilo navode da je genocid osim u Srebrenici 1995. godine počinjen i 1992. godine  u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Ti su žalbeni osnovi o genocidu u sedam općina odbačeni no prizivno vijeće ipak je donijelo najvažniju preinaku prvostupanjske presude zaključivši većinom od 3:2 glasa da je Karadžić preblago kažnjen s 40 godina zatvora imajući u vidu težinu zločina za koje je proglašen odgovornim.

Posebice su upozorili na činjenicu da su druge osobe kojima je Karadžić bio nadređen osuđene pred ICTY-em na doživotne kazne zatvora poput Zdravka Tolimira, Vladimira Beare ili Stanislava Galića i to nakon što su proglašeni krivim za sudjelovanje u jednom zločinačkom pothvatu dok se presuda Karadžiću odnosi na četiri zločinačka pothvata.

"Presuda od 40 godina podcjenjuje izrazitu težinu Karadžićeve odgovornosti i njegovu ključnu ulogu u najstrašnijim zločinima počinjenim tijekom cijelog ratnog sukoba u BiH", kazao je predsjedatelj Joensen.

S tom se odlukom nisu suglasili suci de Prada i Rosa.

Presuda na kaznu doživotnog zatvora odmah stupa na snagu.

Sudac Joansen je kazao kako će Karadžić ostati u pritvoru MICT-a u Den Haagu dok se ne dovrši organizacija njegovog prebacivanja u državu u kojoj će služiti kaznu.

Pravomoćna presuda Karadžiću odnosno njezin sažetak koji je postao dostupan u srijedu niti najednom mjestu ne bavi se ulogom Srbije u ratnim zločinima u BiH.

Presudom izrečenom u srijedu u Den Haagu okončana je "karijera" čovjeka čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i čiji su simboli troipolgodišnja barbarska opsada Sarajeva i genocid u Srebrenici u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Karadžić je rođen 19. lipnja 1945. godine u selu Petnica  u Crnoj Gori. Sa 15 godina doselio je u Sarajevo, gdje je završio Srednju medicinsku školu, a potom i Medinicinski fakultet. Specijalizirao je psihijatriju a imao je i pjesničkih ambicija.

Zajedno s Momčilom Krajišnikom, ranije pravomoćno osuđenim na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina, 1984. godine bio je optužen za financijski kriminal, odnosno pronevjeru novca kojim je sagradio vikendicu i u pritvoru je proveo 11 mjeseci. U rujnu 1985. osuđen je na tri godine zatvora no tu kaznu nikada nije izdržao.

Predsjednikom Srpske demokratske stranke (SDS) postao je u lipnju 1990. kada je i utemeljena. Tijekom rata u BiH postao je predsjednikom samoproglašene republike srpskog naroda u BiH a potom i Republike Srpske.

S te se dužnosti bio prisiljen povući pod američkim pritiskom po završetku rata u BiH a potom je postao bjeguncem od pravde sve do 21. srpnja 2008. godine kada je uhićen u Beogradu gdje se skrivao pod lažnim identitetom iscjelitelja Dragana Dabića.

Karadžića je rat u BiH osobno najavio kada je 14. listopada 1991. godine u Skupštini tadašnje Socijalističke republike Bosne i Hercegovine pri pokušaju da se donese dokument koji bi potvrdio njenu suverenost.

"Ovo je put na koji vi želite da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona autocesta pakla i stradanja kojom su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete dovesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod, možda, u nestanak. Muslimanski narod ne može da se obrani, ako bude rat ovdje", zaprijetio je Radovan Karadžić.

Tadašnji predsjednik Predsjedništva SR BiH Alija Izetbegović odmah je upozorio kako su Karadžićeve izjave najbolje pojasnile zašto BiH ne može i ne treba ostati u "skraćenoj" Jugoslaviji.

"Takvu Jugoslaviju kakvu hoće Karadžić neće više nitko. Neće, možda, nitko više osim srpskog naroda. Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Mađara, Muslimana... jednostavno omrzli, kao i u očima Europe i svijeta", kazao je Izetbegović.

Presudom izrečenom u srijedu u Den Haagu okončana je "karijera" čovjeka čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i čiji su simboli troipolgodišnja barbarska opsada Sarajeva i genocid u Srebrenici u kojemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

16.20 - Glavni Haški tužitelj Serge Brammertz je u priopćenju naveo da je zadovoljan činjenicom da je Karadžiću izrečena doživotna kazna.

- Ovaj sud ga je osudio za njegove zločine na kaznu doživotnog zatvora čime je poslao značajnu poruku da pravda može nadvladati zlo -  rekao je on.
Brammertz je naveo da ova presuda nije protiv srpskog naroda.
- Karadžićeva krivica je njegova osobno, a ne njegove zajednice - dodao je on.

16.16 - Karadžićev odvjetnik rekao je da mu je Karadžić rekao da poruči kako "je spreman žrtvovati svoju slobodu za neovisnu Republiku Srpsku". Nakon čitanja ove izjave, odvjetniku su prišle majke Srebrenice koje su mu pokazale slike ubijenih sinova.

16.15 - Danas, prije svega, moramo biti u mislima sa preživjelima i obiteljima žrtava genocida. Nažalost, ova presuda neće nadoknaditi svu bol i traume koje su preživjeli, ali predstavlja djelomičnu satisfakciju da će za sve zlo koje im je naneseno snositi odgovornost njegov glavni kreator. Žalosno je da, i nakon 24 godine od završetka rata, imamo one koji ga pokušavaju na različite načine rehabilitirati u očima vlastitih građana, te i dalje nastavljaju propagirati ideologiju mržnje. Ova presuda ostaje kao trajno pisano svjedočanstvo i pouka generacijama koje dolaze da ni jedno zlodjelo ne ostaje nekažnjeno, rekao je Željko Komšić za Klix.ba. 

16.01 - Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, u srijedu je pozdravio odluku Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika ICTY-a, o dosuđivanju Radovanu Karadžiću kazne doživotnog zatvora.

16.00 - Predstavnici udruga koje okupljaju žrtve rata iz Bosne i Hercegovine i članovi obitelji nestalih i poginulih burnim su pljeskom na galeriji sudnice Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u srijedu pozdravili odluku prizivnog vijeća koje je ratnom lideru bosanskih Srba izreklo kaznu doživotnog zatvora potvrdivši njegovu odgovornost za najteže ratne zločine uključujući genocid.

"Nekada se čini da pravde nema, ali je ipak stigla", kazala je Hini u prvoj reakciji Bakira Hasečić, predsjednica udruge "Žena žrtva rata", koja je također s galerije pratila izricanje presude.

I ona i ostali članovi udruga koji su doputovali iz BiH u Den Haag na izricanje presude kazali su kako su zadovoljni pravomoćnom osuđujućom presudom i najoštrijom kaznom što ju je izreklo prizivno vijeće.

Jasmin Mešković, predsjednik Udruge logoraša BiH kazao je Hini kako je strahovao zbog presude s obzirom na izmjene u sastavu sudskog vijeća.

"Sve je dobro prošlo, dobio je (Karadžić) što je zaslužio", kazao je Mešković.

Istaknuo je kako je presuda dobra i kao osnova za pravnu praksu, ali i za stvaranje povjerenja među ljudima.

Fikret Grabovica, predsjednik udruge koja okuplja roditelje i članove obitelji djece ubijene tijekom opsade Sarajeva, također je za Hinu kazao kako je presudom zadovoljan, posebice što je ona potvrđena u dijelu koji se odnosi na optužbe za genocid, ali i za udruženi zločinački pothvat kada je riječ o opsadi Sarajeva.

"Ja predstavljam roditelje 1600 ubijene djece i nama je važno znati da je sud potvrdio kako je on izdavao zapovijedi za teroriziranje i granatiranje stanovništva", kazao je Grabovica.

Kazao je kako se nada da bi presuda mogla pomoći tome da se u BiH napokon donese zakon kojim će se sankcionirati nijekanje genocida.

"Vrijeme je da Karadžić definitivno ode na smetlište povijesti, a ne da u nekim krugovima i dalje važi za nacionalnog heroja", zaključio je Grabovica.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu ratnom vođi bosanskih Srba na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna. Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude.

15.31 - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović komentirala je presudu Karadžiću.

- Današnja odluka konačna je presuda jednom glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike, koja se nije ustručavala genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina protiv Hrvata i Bošnjaka u cilju stvaranja tzv. Velike Srbije. Presuda ne može vratiti u život desetke tisuća žrtava i ublažiti bol njihovih obitelji i preživjelih, no mora poslužiti kao trajna opomena o pogubnosti te politike - rekla je predsjednica. 

15.23 - Fikret Alić, bivši logoraš kaže kako je zadovoljan presudom, ali mu je žao što nije suđen genocid za Prijedor. 

Fadila Efendić, majka iz Srebrenice, kaže da je ovaj dan dočekala sa zadovoljstvom. 

Nura Alispahić, majka iz Srebrenice, kaže da Karadžić nije zaslužio manje od doživotne kazne zatvora.

15.17 - Na ovu presudu Karadžić se ne može više žaliti. Ponovni postupak u povijesti suda uspio je samo Veselinu Šljivančaninu, ali se radilo o situaciji u kojoj se krivo interpretirao iskaz jednog od ključnih svjedoka. 

Sada treba vidjeti gdje će Karadžić služiti kaznu. Postoji spis država s kojima sud ima ugovor o izdržavanju kazni zatvora, a u ovom slučaju se mora raditi o državi koja ima doživotnu kaznu zatvora, piše detektor.ba.  

15.15 - Prve reakcije obitelji žrtava. 

15.02 - Žalbeno vijeće je prihvatilo žalbu tužioca da je prvostupanjsko vijeće pogrešno procijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog Karadžića. Da je potvrđena prvostupanjska presuda, optuženi bi u skladu sa sudskom praksom MKSJ imao pravo tražiti prijevremeno puštanje na slobodu poslije 26,6 godina, odnosno, 2/3 kazne od 40 godina.

15.01 - Karadžić (73) je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Nakon toga su se u sudnici čuli gromoglasni pljesak, ali i zvižduci. 

15.00 - Sudac je podsjetio da su sve točke prvostupanjske presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz općina. On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja

14.55 - Žalbeno vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda. Posebno kada se ima u vidu s drugim presudama u Haagu. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna usporedi s osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora. Obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih pothvata, Žalbeno vijeće procjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sucu, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

14.54 - Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne.

14.49 - Žalbeno vijeće misli da nije napravljena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. u sedam općina u BiH. Žalbeno vijeće je odbilo ovu točku i oslobodilo ga za genocid 1992. u sedam općina u BiH. Ostatak presude je potvrđen. 

14.47 - Karadžić je u žalbi oko uzimanja za taoce pripadnika UNPROFOR-a tijekom NATO bombardiranja 1995. naveo da je prvostupanjsko vijeće pogrešno primijenilo pravo u zaključku da postoji apsolutna zabrana. Sudac Joensen kaže da se prvostupanjsko Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni. Podsjetio je kako postoji apsolutna zabrana. 

14.36 - Karadžiću su odbijeni i argumenti o tome da nije znao za ubojstva muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici. 

14.33 - Žalbeno vijeće nije pronašlo nikakve pogreške u zaključcima prvostupanjskih sudaca u vezi s progonom Bošnjaka iz Srebrenice i okolice. 

14.28 - Sudac kaže da je Karadžić u Srebrenici naredio stvaranje "nepodnošljive situacije bez nade za preživljavanje stanovnika". 

14.25 - Sud se sada bavi genocidom u Srebrenici. Vrlo su mali izgledi da će Karadžić biti oslobođen ili da će presuda biti ukinuta. 

14.22 - Što se tiče zapovjedi za granatiranje Sarajeva, sudac kaže da je Karadžić ponudio samo alternativnu interpretaciju događaja bez da je dokazao pogrešku Vijeća pri prvoj presudi. 

14.20 - Žalbeno vijeće odbilo je sve Karadžićeve prijedloge tima obrane Radovana Karadžića.

14.19 - U slučaju granatiranja Sarajeva Karadžić nije uspio dokazati pogrešku Vijeća isto kao i u slučaju napada na tržnicu Markale tijekom kojeg je poginulo 67 ljudi.

14.15 - Žalbeno vijeće zaključilo je kako je prekršeno pravo na obranu jer Karadžić nije bio prisutan tijekom posjeta na mjesta zločina. U svim ostalim dijelovima, nije prekršeno pravo.

Sudac kaže da obrana nije pokazala da je prvostupanjsko Vijeće pogriješilo u svojoj presudi.

- Karadžić u žalbi navodi samo svoja neslaganja sa zaključcima prvostupanjskih Vijeća, rekao je Joensen.

14.11 - Sudac Vogn Joensen odbio je dio tvrdnji Radovana Karadžića koji je tvrdio da je suđenje 'nepravedno'.

14.07 - Počelo je izricanje presude Karadžiću.

14.06 - Završnu presudu suda u Haagu iščekuje ispred sudnice i Fikret Alić, čija je fotografija u ratnom zarobljeništvu bosanskih Srba iz 1992. završila i na naslovnici "Timea"

13.59 Policija u Haagu maknula je transparent ispred suda na kojem je pisalo "Radovan Karadžić = Adolf Hitler"

- Radovan je svih ovih dana bio vidno raspoložen. Šalio se i pjevao, svima je govorio kako će uskoro ići kući kao slobodan čovjek - otkriva izvor Espresa.

13.47 Prema istraživanju Al Jazeere, svega 15 posto Srba u BiH smatra Radovana Karadžića ratnim zločincem iako na duši nosi više od 8000 muškaraca i dječaka samo iz Srebrenice

13.43 Kratki video koji podsjeća zašto je Radovan Karadžić u ožujku 2016. osuđen na 40 godina zatvora zbog ratnog zločina kruži društvenim mrežama...

13.38 Nepoznati muškarac pojavio se pred zgradom suda u Haagu sa srpskom zastavom, ali nakon negodovanja okupljenih morao je otići, javlja N1. Poručio je da će se vratiti...

13.07 N1 javlja kako se transparent još uvijek nalazi ispred zgrade suda u Haagu, a neizvjesno je i hoće li ga policija uopće ukloniti. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:27

Izjava žene koja je izgubila oca na Srebrenici o presudi Karadžiću | Video: 24sata/pixsell

13.00 Novinari i predstavnici udruga žrtava počeli su polako ulaziti u sudnicu. Sve je spremno za izricanje presude u 14 sati. Obrazloženje presude će trajati sat i pol.

12.58 Nura Alispahić, majka kojoj su ubijena dva sina: "Očekujem da ga osude doživotno, to je zaslužio, sve nam je pobio".

12.56 Bivši haaški tužitelj Geoffrey Nice rekao je kako će Karadžić vjerojatno biti osuđen na doživotni zatvor.

12.43 Nedžad Avdić, preživio je strijeljanje u Petkovcima: "Očekujem da će biti osuđen doživotno".

12.40 Šuhra Malić, majka koja je izgubila dva sina, Fuada i Suada, u Potočarima: "Trebali su ga dovesti ovdje, i njega i Mladića, da mu majke sude.

12.36 Ispred suda u Haagu obješen je transparent na kojem se Karadžić izjednačuje s Hitlerom. Na transparentu piše 'Radovan Karadžić - genocid i Adolf Hitler - Holokaust'. Nizozemska policija zatražila je micanje transparenta. Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno te su stoga zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis.

12.23 Karadžić bi u 13.30 sati trebao biti prebačen iz Scheveningena u sudnicu. 

12.17 Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je u utorak da je uvriježeno mišljenje da Haški sud nije pravičan i nije u funkciji pomirenja, piše Glas Srpske.

12.10 Radovan Karadžić je uoči čitanja presude Novostima poslao četiri svoja aforizma koja je napisao u pritvoru u Scheveningenu. Oni glase:

"Ko ujutru proguta svoj ponos, možda nešto i večera."
"Nova govorna mana: "SPORAZUM se izgovara kao SPORAZIM!"
"On je budala, ali energična budala!"
"A ko stoji iza propalog čovjeka?"

12.00 Predsjednica Udruženja "Žena - žrtva rata" Bakira Hasečić kazala je za N1 da očekuje da će ''pravda pobijediti'' komentirajući današnje izricanje drugostupanjske presude bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.

Ona je poručila da ''nije bitno na koliko godina će biti osuđen, bitno je što će pisati u toj presudi''.

11.45 Brat Radovana Karadžića, Luka Karadžić koji je prije dvije godine prisustvovao izricanju presude u Haagu, ovog puta, zbog zdravstvenih problema, nije otputovao. Čitanje odluke gledat će kod kuće u Beogradu. Karadžićeva kći Sonja također neće doći u Haag.

11.30 Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se u srijedu prije podne pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu kako bi uoči izricanja presude ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovom nalogu.

Pokretanje videa...

00:31

Video: Armin Durgut/PIXSELL, Nel Pavletić/pixsell

- Vjerujemo u pravdu, kriv je "Srebrenica 11.7.1995.", "Da se ne zaboravi - da se ne ponovi", neke su od poruka istaknute na natpisima koje su okupljeni držali pred sjedištem MICT-a uz fotografije ubijenih i nestalih tijekom rata u BiH.

Među njima je bila i Kada Hotić, potpredsjednica udruge "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" koja je tijekom srebreničkog genocida 1995. ostala bez ukupno 56 članova uže i šire obitelji uključujući sina i muža.

Ona nema dvojbi o Karadžićevoj krivnji i očekuje da će mu sud izreći najveću moguću kaznu odnosno doživotnu robiju.

- Pod njegovim zapovjedništvom zbila su se sva zlodjela u BiH, kazala je Hotić Hini istaknuvši kako je doživotna kazna jedina pravedna u ovakvim slučajevima.

Ako se to ne dogodi, bila bi to legalizacija zločina i neljudskosti pa sudovi onda ne trebaju ni postojati, kaže ova Srebreničanka koja drži da genocid nije bio počinjen samo u Srebrenici nego na cijelom teritoriju kojega danas čini Republika Srpska.

Vjeruje da je iznimno pogrešno to što nitko iz Srbije za to nije odgovarao i smatra kako je to stvar politike jer "netko namjerno spašava Srbiju od odgovornosti".

- Kao da je jedan narod bio višak u Europi. Ne treba zaboraviti da su najveće žrtve Bošnjaci. Kao da ih je netko pokušavao izbrisati iz tog dijela Europe, rekla je.

- Presude su ipak važne jer svaki zločin mora imati svoju cijenu. Kada se stavi pečat na presudu to će biti upozorenje nekim budućim drznicima koji bi se odlučili činiti takve zločine - poručila je Hotić.

11.15 Očekujemo doživotnu kaznu za Radovana Karadžića. Ne samo za Srebrenicu, nego i za sve općine i gradove u BiH u kojima je počinio genocid. On je naredio, Mladić izvršio. A ako presuda bude oslobađajuća, što uopće ne želim vjerovati, onda je Haški sud izvršio genocid na pravdu i poslao poruku da se isplati biti zločinac, rekla nam je Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokreta Majke enklave Srebrenice i Žepa uoči današnjeg izricanja drugostupanjske presude.

11.05 Agencija AFP objavila je infografiku događaja koji su prethodili masakru u Srebrenici 1995.

11.03 Bivša hrvatska premijerka i predsjednica Hrvatske demokratske zajednice Jadranka Kosor preko Twittera je poslala poruku majkama Srebrenice.

"Danas u mislima i srcu s majkama Srebrenice. Da se njihova i patnja tisuća onih koji oplakuju najmilije bar na trenutak ublaži", napisala je Kosor.

11.00 Presuda Radovanu Karadžiću objavit će se s odgodom od 30 minuta nakon izricanja sudske odluke koje počinje u 14 sati.

Drugostupanjsko vijeće MICT-a izreći će presudu u kojoj treba odlučiti o zahtjevu tužiteljstva da se Karadžića osudi na doživotni zatvor i zahtjevu obrane da se kazna od 40 godina zatvora znatno smanji, odnosno da ga se oslobodi.

Prvu optužnicu protiv Karadžića Haški sud podignuo je u srpnju 1995. godine. Richard Goldstone, prvi haški tužitelj, teretio ga je za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene nad civilima i vjerskim objektima u BiH od 1992. Posebno su ga optužili i za snajpersku kampanju protiv civila u Sarajevu te uzimanje mirovnih snaga UN-a za taoce. Drugu su optužnicu podigli u studenom 1995.

Godinama bježao

Isti je tužitelj tad optužio Karadžića i Mladića za genocid nad tisućama muslimana u Srebrenici. U svibnju 2000. optužnica je objedinjena te je teretila Karadžića po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona ili običaja rata, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja.

Teretilo ga se i za ubijanje tisuća bosanskih muslimana i Hrvata u logorima i zatočeničkim objektima, kao i nakon zatočeništva na više lokacija u srebreničkoj enklavi i okolici. Karadžić je bio u bijegu od 1996. do 21. srpnja 2008., kad su ga uhitili u Srbiji.

'SVE JE TO FARSA' Radovan Karadžić sasvim se uživio u ulogu Dragana Dabića

Koristio je lažne dokumente i identitet Dragana Dabića te novac za život namicao alternativnom medicinom. Imao je dugu sijedu kosu i bradu, a ni ljudi kod kojih je radio ni njegovi stanodavci nisu znali da je to ratni zločinac.

Karadžića je 24. ožujka 2016. godine Haški sud osudio na jedinstvenu kaznu zatvora od 40 godina. Danas će mu žalbeno vijeće izreći konačnu kaznu za zločine počinjene u BiH.

Puštaju se spinovi?

Srpski mediji bombastično najavljuju da bi Karadžić već danas nakon izricanja presude mogao na slobodu. U to ne vjeruje ni odvjetnik Goran Mikuličić, koji je u Haagu obranio generala Mladena Markača.

- Da, pojavile su se glasine da bi presuda mogla biti oslobađajuća, ali uvjeren sam da je to spin. Jednostavno ne mogu vjerovati da bi presuda mogla ići u prilog Karadžiću. Očekujem da će žalbeno vijeće potvrditi prvostupanjsku presudu od 40 godina, no ne znam hoće li preinačiti duljinu trajanja zatvorske kazne - komentirao nam je odvjetnik Mikuličić.

Pokretanje videa...

01:23

Balkansko zlo čeka odluku: Karadžić danas čeka presudu za ratne zločine u BiH | Video: 24sata/pixsell