Cjelovitu Njemačku nikako nije htjela 'Čelična Lady' Thatcher

Istočnonjemački režim počeo se rušiti još u  proljeće 1989., kad je Mađarska otvorila granicu prema Austriji i tako napravila rupu u Željeznoj zavjesi. Od tada su Nijemci iz Istočne Njemačke mogli preko Mađarske i Austrije otići na zapad. U jesen iste godine, točnije 9. studenog 1989. došlo je do pada Berlinskog zida, čime su otvorene granice između dvije Njemačke. 

Ujediniti dvije Njemačke nakon skoro pola stoljeća razdvojenosti nije bilo jednostavno. Za ujedinjenje je bila neophodna i suglasnost četiriju savezničkih sila iz Drugog svjetskog rata (SAD, SSSR-a, Francuske i  Velike Britanije) koje su do tada prema međunarodnom pravu imale nadležnost za pitanje cjelovite Njemačke.

Thatcherica je bila bijesna

Tadašnja britanska premijerka Margaret Thatcher sumnjala je u ujedinjenje Njemačke. 'Čelična Lady' bojala se kako će nova država biti presnažna za ostatak Europe te da će oslabiti Sovjetski Savez. No, svojim nezadovoljstvom nije uspjela utjecati na svoje kolege, europske lidere po pitanju ujedinjenja. Njeno mišljenje nisu dijelili mnogi, a tako ni njen ministar vanjskih poslova Douglas Hurd.

Helmut Kohl, nekadašnji kancelar zapadne Njemačke u svojim memoarima je napisao kako je Thatcher, kada su se našli u Parizu, vrlo oštrim rječnikom izrazila svoje mišljenje i neslaganje. Kohl joj je hladno odgovorio kako čak ni ona ne može zaustaviti ljude da odlučuju o svojoj sudbini.Prisjetio se kako je ljutita Thatcher bila van sebe od bijesa i cijelo je vrijeme razgovora lupala nogom o pod.

3. listopada 1990., 00:00 sati: Uz zvuke nacionalne himne iznad zgrade Njemačkog parlamenta uzdigla se zastava ujedinjene Njemačke. Veličanstveni vatromet pozdravilo je tada više od milijun ljudi koji su zajedno slavili ujedinjenje Njemačke. 

Istočna još kaska za Zapadnom

Ipak, nakon euforije uslijedilo je otrežnjenje. Usprkos zapadnonjemačkom socijalnom sistemu, "izgradnji Istoka" i svakogodišnjoj pomoći u milijardama, nastavlja se ubrzan pad istočnonjemačkog gospodarstva. Devedesete godine obilježavaju masovna nezaposlenost i socijalna nesigurnost u novim Saveznim pokrajinama.

Ipak, prema prošlogodišnjim podacima u istočnom Njemačkoj se broj nezaposlenih u usporedbi s 2003. gotovo prepolovio. Infrastruktura je u potpunosti obnovljena, gradovi sanirani, iseljavanje na zapad stagnira, istočnonjemački učenici su jedni od najuspješnijih na školskim ispitima. Ipak, u stvarnosti još uvijek nije došlo do izjednačenja životnih uvjeta, smatra  njemački politolog i novinar Klaus Mehner.

Stopa nezaposlenosti na zapadu je šest, a na istoku 10 posto. Gospodarska moć i dohodak dosežu na istoku 70 odnosno 80 posto zapadnog prosjeka. Istočni Nijemci su rijetkost kada je riječ o donositeljima odluka. Gotovo nema ni jednog glavnog urednika čija je biografija vezana uz DDR, samo četiri od 182 menadžera na njemačkoj burzi potječu iz Istočne Njemačke. Ipak, predsjednik Njemačke Joachim Gauck i kancelarka Angela Merkel dolaze i Istočne Njemačke. 

Nezgodan datum

No, prema statistikama Nijemci su, poslije više od četvrt stoljeća života u zajedništvu, ponosni na svoju zemlju. 

Premda rušenje Berlinskog zida ima veliko simboličko značenje u njemačkoj povijesti, zanimljivo je da 9. studenog, datum rušenja Zida, nije uzet za službeni praznik, jer se na isti dan zbio Hitlerov "pivnički puč" iz 1923., kao i zloglasna Kristalna noć iz 1938. u kojoj su nacisti izvršili nasilje nad njemačkim Židovima. Umjesto toga, današnji dan se slavi kao simbol ujedinjenja Njemačke.