Cijena sirove nafte pada, a dizel i benzin idu gore: 'Ni otac Bog ne zna koliko, a rastu jer mogu'

Cijene naftnih derivata rastu jer mogu - kratko i jasno poručuje ekonomist Damir Novotny.

To je njegov odgovor na pitanje kako je moguće da nam konstantno poskupljuje benzin, dizel i ostala goriva i kada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu rastu i kada padaju.

Upravo se događa to da se očekuje novi val rasta cijena pa se špekulira da bi cijena Eurosupera s 12,28 moga porasti na 13,00 odnosno na 13,79 kuna, a za litru dizela se predviđa rast s 12,51 kunu na 13,91 kunu odnosno na 14,13 kuna. 

PRIJEVOZNICI OGORČENI Gorivo u Hrvatskoj od utorka još skuplje? Ovo su moguće cijene

- Ma to ni Bog ne zna za koliko će cijena narasti. Ta transformacija svjetske cijene koja se potom prelijeva na cijene derivata na našim benzinskim pumpama zapravo nema pravila u Hrvatskoj, Kada cijene sirove nafte rastu na svjetskom tržištu, brže nam rastu i cijene naftnih derivata, no kada one padaju na svjetskom tržištu, puno nam sporije padaju cijene i nikada ne dosegnu razinu na kojoj su nekada bile – kaže Novotny.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna za 4,8 posto, na 112,67 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,7 posto, na 109,33 dolara, a u Hrvatskoj se najavljuju nova poskupljenja.

Pixsell

- Razlog je što u Hrvatskoj nema dovoljno kontrole od strane nadležne agencije. O našim cijenama odlučuju oligopoli odnosno Ina i Petrol, a to znači da telefoni rade dogovori se cijena koja ne mora imati nikakve veze s cijenom sirove nafte na svjetskom tržištu. Tu je pak Vlada u konfliktu interesa jer zbog udjela vlasništva u Ini, Vladi odgovaraju više cijene jer im to automatski znači veću zaradu – dodaje Novotny.

Drugim riječima, Vlada bi trebala spriječiti dominaciju naftnih kompanija u Hrvatskoj, ali kako kada ima 44,8 posto vlasništva u Ini?

PLENKOVIĆ: TO JE POSLJEDICA AGRESIJE Tank goriva skuplji za 62 kune! Do kada Vlada može utjecati na korigiranje cijene goriva?

- Ista je stvar i s plinom. Građani su zarobljenici oligopola. Kada bi na našem energetskom tržištu bilo više  tvrtki odnosno veća konkurencija tada bi se formirale i realne cijene. To je ključ problema. Ne možemo očekivati da Vlada vječno subvencionira cijene goriva no bilo bi realno za očekivati da  napravi sve da omogući veću konkurentnost – rekao je Novotny.

Na kraju zaključuje kako potrošači samo naprave najbolji balans.

Ili će se manje voziti ili će se odreći jednog auta

- Nevidljiva ruka tržišta na kriju sve iznivelira. Potrošači će se jednostavno početi ili manje voziti ili će se odreći drugog automobila u kućanstvu. Kad to napravi veliki broj ljudi padne potražnja i pada cijena. To su Nijemci već napravili – rekao je Novotny.

Ističe kako nema govora o tome da nema dovoljno nafte u svijetu.

- Samo u rezervama arapskog zaljeva ima 60 posto nafte i da ih Amerikanci pritisnu da oslobode dio za proizvodnu cijena bi padala. Ovaj rast kojem svjedočimo nije ništa novo. Prvi puta veliki skok dogodio se 1974. kada je izbila kriza između Izraela i kada je uslijedio bojkot arapskih zemalja pa je cijena nafte skočila s 11 dolara po barelu na 40 dolara. Potom je u godinu dana dosegla cijenu od 147 dolara po barelu što bi danas bilo kao da dosegne cijenu od 350 dolara. Nakon toga zemlje su se okretale novim nalazištima pa su otvarane bušotine u Norveškoj i u Meksičkom zaljevu. I Hrvatska bi i danas mogla posegnuti za novim nalazištima kada bi građani na to pristali. Dakle, nema govora o nestašici nafte - zaključuje Novotny.