Cijeli život pisala je o ljubavi, a živjela je i umrla sasvim sama..

Autorica proslavljenih ljubavnih romana 'Ponos i predrasude' i 'Razum i osjećaji' Jane Austen često je savjetovala prijateljice i rođakinje o 'pitanjima srca', a cijeli je život provela sam. Nikad se nije udavala ,umrla je sama i bez potomaka u 41. godini.

Najpopularnija autorica romana pisanih na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće rodila se  1775. godine u Stevensonu, kao kći Georgea i Cassandre Austen u kojemu je provela veći dio života. Imala je šestero braće, a sa starijom sestrom Cassandrom, koja se također nikad nije udala, bila je naročito bliska. Njena su braća, Francis i Charles, pristupila mornarici i postala admirali. Osnovno obrazovanje Jane je dobila 1783. godine - prvo u Oxfordu pa u Southamptonu polazila je Školu za djevojke i  stekla šire obrazovanje od tada uobičajenoga za djevojke. Rano se posvetila pisanju, a prva priča objavljena joj je kad je imala samo 14 godina.

Nikad se nije zaljubila?

Iako Jane Austen iza sebe nije ostavila dnevničke zapise, postoje sačuvana njezina brojna pisma i zapisi sjećanja članova obitelji, uglavnom nećaka i nećakinja kojima je dijelila praktične savjete o ljubavi i životu. 

O osobnom životu poznate književnice nikad se nije previše znalo te se pretpostavljalo se da Jane nikad nije upoznala osjećaj ljubavi.

Fatalni Irac 

No ipak, poslije je otkriveno, postojao je netko. Irac Tom Lefroy, student prava, u kojeg je Jane kao 21- godišnjakinja bila zaljubljena. Dok je bio u posjetu tetku i teti u Hampshireu na jednom balu upoznao je Jane. Svidjeli su se jedno drugome, družili se i zavoljeli ali njihova ljubav nije bila moguća. Naime, njegova obitelj nije bila bogata i polagala je u njega, točnije, u njegovu ženidbu sve nade, jer je bio najstariji od desetero djece.
Svjesna svega Jane piše sestri:
“Petak. Dolazi kraj danu u kojem ću posljednji put koketirati s Tomom Lefroyem, a kad dobiješ ovo pismo, svemu će doći kraj. Suze mi teku dok pišem ovu tužnu misao.”

Je li on gospodin Darcy?

Mnogi pretpostavljaju da je to rano ljubavno razočaranje potaklo Jane Austen da napiše romantičnu priču o Fitzwilliamu Darcyju i Elizabeth Bennet u romanu Ponos i predrasude, ali da priča bude sa sretnim završetkom. No njezina biografkinja Claire Tomalin u to ne vjeruje. Ona smatra da je Tom Lefroy sigurno utjecao na njezino pisanje, no uvjerena je, nije bio model za gospodina Darcyja.

- Prvo pismo Jane Austen koje smo pronašli govori o tome kako je upoznala Toma Lefroya. On je bio nećak bliskih prijatelja obitelji Austen. Došao je na par dana na praznike. I zaista, on i Jane su izlazili na iste balove i doista su se sviđali jedno drugome. No ništa se nije moglo realizirati jer Jane nije imala novca, on nije imao novca. I obitelj ga je poslala natrag u London - kazala je Tomalin koja vjeruje kako se Austen doista bila zaljubila i vjerojatno je doživjela veliko poniženje kad su ga poslali u London. 

Nazvao kći imenom neprežaljene Jane

Svoje emocionalno iskustvo, smatra biografkinja, mlada je Jane iskoristila je da bi pisala o sličnim stvarima u svojim romanima. Darcy je pak, tvrdi Tomalin, bio bogati zemljoposjednik, a Tom siromašni student prava. 

Lefroy se tri godine kasnije oženio bogatom nasljednicom, počeo karijeru pravnika a postao je čak i glavni sudac Irske. Svoju najstariju kći nazvao je Jane, a jednom prilikom je priznao svojem nećaku da je bio zaljubljen u Jane Austen, no ljubav je opisao kao dječačku. 

Nije htjela brak iz računa?

Profesorica Janet Todd sa Sveučilišta Aberdeen izjavila je jednom prilikom kako je uvjerena da je postojao važan muškarac u životu popularne spisateljice i da je bio važan kao gospodin Darcy, ali da se on pojavio tek kasnije.

Jane u dobi od 27 godina dobiva bračnu ponudu od od šest godina mlađeg, bogatog, ali "krupnog i nezgrapnog"  Harrisa Bigg-Withera. Najprije je pristala je, jer je bila svjesna da bi je takav brak oslobodio je financijske ovisnosti i oslanjanja na vlastitu obitelj. No već idući dan se predomislila i odbila brak iz računa.

Misteriozna smrt

Miran život vodi Jane sve do 1816. kad počinju njezini zdravstveni problemi. Već u dobi od 41 godine umire od bolesti a i dan danas se ne zna od čega je točno umrla. Možda je bio Hodgkinov limfom, možda Adisonova bolest ili autoimuna bolest a možda je došlo i do trovanja arsenom. Iako se pretpostavlja da je ipak bila u pitanju Adisonova bolest (rijetka kronična bolest, koja nastaje kao posljedica obostranog razaranja kore nadbubrežnih žlijezda) autorica kriminalističkih romana Lindsay Asford za Guardian je 2011. izjavila da ima razloga vjerovati da je Austen umrla od trovanja arsenom.

- Nakon svih mojih istraživanja mislim da je vrlo izgledno da je Austen dobivala lijek koji je sadržavao arsen. Analizirate li njezine simptome i usporedite ih s popisom simptoma koje uzrokuje trovanje arsenom, primijetit ćete nevjerojatnu korelaciju - kazala je. A arsen je krajem 18. i početkom 19. stoljeća bio prilično dostupan, te se čak prepisivao kao sastojak Fowlerove otopine, lijeka koji se koristio u liječenju širokog raspona tegoba - od reume do sifilisa. A Jane se u svojim pismima često žalila na reumu. 

Prva dama engleske književnosti umrla je na 18. srpnja prije točno 200 godina, a pokopana je u katedrali u Winchesteru.