U raketiranju Zagreba kasetnim bombama koje je naredio Martić poginulo je sedmero ljudi, ozlijeđeno ih je 181. Danas, 28 godina kasnije, zaostali 'zvončići' i dalje su opasnost za građane
DAN KAD JE GORIO GRAD
Četnici su 'zvončićima' gađali Zagreb kao osvetu za Bljesak. Neki su pali i na dječju bolnicu
Prilikom radova na krovu zgrade na Strossmayerovom trgu u četvrtak je ozlijeđen mlađi radnik. Navodno je eksplodirao 'zvončić', zaostao u raketiranju Zagreba 1995. godine, u kojem je poginulo sedmero ljudi.
Zagrebačka policija potvrdila nam je da je radnik ozlijeđen u eksploziji na krovu. Rekli su nam kako još ne mogu potvrditi da se radi o 'zvončiću' i da će to biti poznato nakon očevida.
I 2013. godine radnici su naišli na 'zvončić', prilikom radova na krovu Klaićeve bolnice. 'Zvončić' je tada uništen kontroliranom eksplozijom. Moguće je kako u Zagrebu još ima zaostalih 'zvončića' koji su i 28 godina kasnije opasnost za građane.
Pogledajte video: Eksplozija u Zagrebu
Pokretanje videa...
00:12
'S kuglicama zvončića u plućnom krilu taj dan stalno nosim u sebi i na sebi'
Tog 3. svibnja krenuo sam u smjeru Trga bana Jelačića. Čuo sam nešto poput grmljavine i trenutačno osjetio bol u lijevoj podlaktici i na desnom bedru, prisjeća se Damir Bebić, jedan od teško ranjenih ljudi tijekom raketiranja Zagreba 2. i 3.svibnja 1995. godine.
Više projektila ispaljeno je tada na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice.
Napad je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar", Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta. Također, gađani su i Zrakoplovna luka i naselje Pleso.
Damir, kao i njih 181 ozlijeđenih, od toga dana nosi ožiljke.
- Pitaju me o ožiljku kada se presvlačim nakon nogometa ili pri zdravstvenom pregledu. I godinama poslije s kuglicama zvončića u plućnom krilu i velikim ožiljkom preko cijelog tijela, taj dan stalno nosim u sebi i na sebi - ispričao je 2015. godine.
U znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji "Bljesak", vojska pobunjenih Srba je raketnim sustavom "Orkan" s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Sisak, Karlovac i Jastrebarsko.
- Probudio sam se nakon dva dana na odjelu intenzivne njege. Čuo sam da sam zadobio tri prostrjelne rane srca, prostrjel trbuha, da mi je u jednom trenutku srce prestalo kucati, da sam nakon prve operacije još imao unutarnje krvarenje te da su me podvrgnuli drugoj operaciji - rekao je Damir.
'Ozlijeđeni su jaukali, a Hitna pomoć vozila ih je po bolnicama'
U raketiranju Zagreba kasetnim bombama koje je naredio Mile Martić poginulo je sedmero ljudi, ozlijeđeno ih je 181, a oštećeno je 277 automobila. Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.
- Naredba je bila da čekamo da pirotehničari odrade svoje, no ja sam pet operativaca na svoju ruku odveo na Zrinjevac. Ispred policijske stanice na Strossmayerovu trgu gorjelo je osam automobila, ozlijeđeni su jaukali, a Hitna pomoć vozila ih je po bolnicama. Vladala je opća zbrka - opisao je scene užasa Branko Lazarević koji je u to vrijeme bio šef odjela za očevide.
Upravo je on radio uviđaj na Zrinjevcu, a pet operativaca izveo je bez odobrenja nadređenih.
U Haagu je 2006. godine svjedočio protiv Milana Martića, a spis od od 1500 stranica radio je 40 dana.
Martić se napadom na Zagreb hvalio na televiziji
Milan Martić, jedan od vođa pobunjenika, svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije je, u veljači 1995., poručio kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na televiziji je obznanio da je naredio raketiranje Zagreba.
- Za ovo što je Tuđman napravio prema vama ovdje, protumjeru, mi smo bombardiralo sve njihove gradove: i Sisak više puta, i Karlovac, i Zagreb i jučer i danas, to je napravljeno radi vas - citat je iz haške optužnice.
Za zločine protiv čovječnosti osuđen u Haagu
Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.
Proglašen je odgovornim i za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995. Bivši načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije, Momčilo Perišić, oslobođen je krivnje. Martić je u ožujku 2020. osuđen u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca u svibnju 1995. dok je 'krajinski' general Milan Čeleketić za napade na taj grad, ali i Zagreb, također u odsutnosti, osuđen na 20 godina.
Haški sud je 2008. godine osudio Martića za napade na Zagreb, pa pred zagrebačkim sudom odgovarao samo za napade na Karlovac i Jastrebarsko, dok je Čeleketić bio optužen za napade na sva tri grada.
Za napad na Jastrebarsko obojica su oslobođena, budući da nije utvrđeno da su oni naredili taj napad, a tijekom napada nije bilo žrtava. Martić nije mogao prisustvovati suđenju jer služi kaznu za ratne zločine u Estoniji, dok Čeleketić živi u Suboticu, a Srbija ga odbija izručiti.
U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. godine prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
