Ceausescu: 'Genij s Karpata' dao graditi palaču s 1100 soba

Sam na svom prijestolju moći, diktator je čovjekomrzac željan ljubavi. Za svoju ovisnost nalazi samo jedan lijek - projekt kulta ličnosti - da mu se klanja narod kojeg ugnjetava. Sigurno ste čuli za većinu njih, no znate li sve njihove sulude hirove - odluke, dekrete i zabrane, enormno trošenje novca na palače i vlastiti luksuz...? Svaki treći dan objavit ćemo po jednu priču u specijalu Ludi diktatori.

Nicolae Ceausescu vladao je Rumunjskom od 1965. pa sve do 1989. godine. Zajedno sa suprugom pogubljen je 25. prosinca, samo tri dana nakon što ga je vojska uhitila i po 'ekspresnom' postupku osudila na smrt po raznim optužbama - od nelegalnog bogaćenja do genocida.

Ceausescu je došao u Bukurešt s 11 godina i radio je kao obućarski šegrt. Pridružio se sa 16 godina Komunističkoj partiji Rumunjske, koja je tada bila ilegalna te je nekoliko puta zbog toga bio uhićen. U njegovom dosjeu stajalo je da je 'opasan komunistički agitator' te 'aktivan u širenju komunističke i antifašističke propagande'. Dvije godine proveo je u zatvoru. Nije se mnogo družio s ostalim zatvorenicima, a neki od ljudi s kojima je dijelio zatvorske dane kažu kako je sam sebi bio 'nevjerojatno unikatan i poseban'. 

Nakon što je dočekao slobodu, 1939. godine upoznao je Elenu Petrescu. Oženili su se šest godina kasnije, a Elena Ceausescu odigrala je vrlo važnu ulogu u rumunjskoj politici u desetljećima koja su uslijedila.

'Genijalac s Karpata'

Njegova diktatura je sama po sebi bila koloplet ludila, opsjednutosti i bolesne potrebe da bude autoritet Rumunjima, no ljudi koji su mu bili bliski danas otkrivaju sve laži i obmane koje su uspješno desetljećima uvjeravale javnost da je Ceausescu čovjek od čelične volje i jedini pravi vođa za boljitak rumunjskog naroda. 

Rastrošnost, čudni strahovi, samo su neke od odlika Nicolae Ceausescua.

Ceausescu je sam sebe nazivao 'genijalcem s Karpata', a čak si je napravio i žezlo zbog kojeg ga je osobno u telegramu ismijao slavni španjolski umjetnik Salvador Dali. Zaluđeni Ceausescu šalu uopće nije shvatio te je telegram dao objaviti na naslovnici novina. 

Za gradnju palače potrošio 10 milijardi dolara

Početkom 1980-ih Ceausescu je zaželio veliku palaču kako bi dodatno učvrstio svoj 'božanski' status. Planirao ju je izgraditi usred povijesnog dijela Bukurešta što je zahtijevalo rušenje 19 crkava, šest sinagoga i 30.000 kućanstava. Gradio ju je tim od 700 arhitekata, a stajala je, procjenjuje se, oko 10 milijardi dolara.

Gradnja je trajala od 1984. do 1989. godine, a rezultat je bila zgradurina od 20 katova koja se prostirala na 350.000 kvadratnih metara. Imala je čak 1100 soba te je bila druga građevina po veličini nakon američkog Pentagona.

Pobrinuo se da cijela palača ima prirodnu ventilaciju. Svi korišteni materijali nabavljeni su na domaćem tržištu. Bilo je tu mramora i kristala, a u cijeloj građevini ima oko 480 kristalnih lustera. Posebno mu je bilo važno da ulica koja vodi ravno do palače bude točno metar šira od slavnog Champs-Elyseesa u Parizu.

Koliko je palača bila bespotrebno ogromna govori podatak da ju je nakon svrgavanja Ceausescua 'naselio' rumunjski parlament - uspio je koristiti samo 30 posto prostora.

'Skinuo' Titov rekord, ali varkom

Rumunjskom diktatoru jedan od omiljenih hobija bio je lov, posebice lov na medvjede u koji je najčešće odlazio u Karpate. Šumarski inženjer Vasile Crisan, koji ga je 25 godina pratio na lovačkim pohodima, kaže kako je Ceausescu bio strastveni lovac.

- Želio je osvojiti sve moguće trofeje i oboriti sve svjetske i državne rekorde u lovu. Bilo mu je samo važno da pobije što više divljači, a konkurent mu je jedno vrijeme bio jugoslavenski vođa Josip Broz Tito - svjedoči Crisan. 

Tito je bio vlasnik svjetskog rekorda kojeg je Ceausescu silno htio osvojiti. Bila je riječ o najvećoj medvjeđoj koži. 

I uspio je Ceausescu ubiti medvjeda, no koža njegovog plijena nije bila veća od one koju je oderao Tito. Kako bi ispunili želju vođe, Ceausescuovi bliski suradnici smislili su način kako je povećati. 

- Stavili smo je na poseban stol te je mini dizalicom podigli i rastezali u svim smjerovima kako bi dobili oblik kvadrata i što veću površinu - priča Crisan. 

Sve mu namjestili: 'Nije bilo šanse da promaši'

Dodaje kako je Ceausescu bio opsjednut veličinom svojeg ulova. Ipak, ističe kako je njegov lov bio puka laž i varka. 

- Sam lov trajao bi vrlo kratko. Kada bi Ceausescu došao do posebno napravljene čeke, sve ga je čekalo spremno. Medvjede bi namamili hranom, a znali smo i kako se ponašaju i kada će doći. Pukovnik Securitatea bi mu napunio pušku, otvorio prozorčić na čeki te mu pokazao u kojeg medvjeda da puca. Nije bilo šanse da promaši tako veliku metu na daljini od 20 do 30 metara - kaže Crisan. 

'Imao je fobiju od zalutalih metaka'

Ceausescu je imao i metodu da pješice, zajedno s još 200 ljudi naoružanih puškama, goni životinju kroz šumu pucajući u zrak. 

Jednom prilikom, kaže Crisan, u lov na fazane bio je pozvan i pukovnik Gaddafi. Ceausescu se, dodaje, jako bojao zalutalog metka, pa je hodao daleko od Gaddafija.

Na pitanje je li ikada dobio ideju da smakne diktatora, inženjer kaže:

- Stotine puta sam bio s njim i još nekoliko ljudi u šumi, naoružan. Koliko sam samo puta pomislio: 'Bože, da mogu svijet riješiti ovog manijaka'. 

Prisluškivao je cijelu zemlju

Rumunjska je u Ceausescuovo vrijeme bila preplavljena mikrofonima. Sve što bi netko rekao ili samo prišapnuo, sve se snimalo. 

U arhivima Državnog vijeća u Bukureštu spremljeno su 24 kilometra transkripata telefonskih razgovora koje su rukom pisali Ceausescuovi službenici. Direktorica arhiva Germina Nagat kaže kako se pratilo sve i svakoga. Tajna policija Securitate je sve pratila te slušala razgovore od riječi do riječi. 

- Ljudi se šokiraju kada dođu po transkripte svojih razgovora i kada vide da su zapisničari čak pisali čak i udahe - kaže Nagat. 

Ceausescu je toliko bio opsjednut prisluškivanjem da je naređivao selidbe cijelih sela u kojima nije bilo struje kako bi obiteljima omogućio da imaju telefone u svojim domovima - da bi ih prisluškivao. Tajna policija imala je i pristup svim tlocrtima svih stanova kako bi znali gdje je najpogodnije mjesto za postavljanje mikrofona.

Nepismenu Elenu proglasio znanstvenicom

Većina zapadnih vođa bila je prijateljski nastrojena prema sirotom Ceausescuu. Bio je toliko zaluđen samim sobom da su ga mrzili i sami komunisti.

No to je još više hranilo njegovu neubrojivost pa je zatražio da njegova gotovo nepismena žena Elena postane članicom Njujorške akademije znanosti i Kraljevskog zavoda za kemiju. U Rumunjskoj je nosila čak i titulu 'drugarice-akademkinje-doktorice-inženjerke', a znanstvenici su njezino ime morali uvrštavati u svoje znanstvene radove. 

Svojeg sina Nicu, inače alkoholičara, proglasio je znanstvenikom svjetskog glasa te je tvrdio da je objavio nekoliko svezaka o nuklearnoj fizici. 

Osim Nicua, Ceaucescuovi su imali i kćerku Zoiu te posvojenog sina Valentina. Njega su usvojili kako bi sunarodnjacima pokazali da treba brinuti za siročad koje je tada u Rumunjskoj bilo mnogo.

Bio je uvjeren da ga sunarodnjaci vole

Ceausescuovo osiguranje zapravo nije bilo brojno za razliku od današnjeg osiguranja štićenih državnika. Samo 40-ak ljudi čuvalo je njegovu rezidenciju i cijelu obitelj, a šef osiguranja Dumitru Burlan tvrdio je kako njegovi ljudi imaju tek dva pištolja što je bilo nedovoljno za neku ozbiljniju obranu. Tu je činjenicu objasnio time što je Ceausescu bio uvjeren da ga narod voli i da mu zaštita uopće nije potrebna.

Britanija i Danska mu oduzele odlikovanja

Jedino u slučaju Nicolaea Ceausescua dansko odlikovanje Medalja slona je opozvana nakon što mu je dodijeljena. Kraljica Margareta II. je dva dana prije ubojstva para Ceausescu naredila da se orden koji mu je dodijeljen vrati Danskoj te je njegovo ime izbrisano iz državnog protokola.

I britanska kraljica Elizabeta II. ga je izbrisala iz protokola kraljevskih odlikovanja te tražila povrat odlikovanja koje je dodijelila rumunjskom diktatoru.