S proglašenjem kraja epidemije prestaju važiti sve mjere. Ravnatelj HZJZ-a istaknuo je kako se ukida izolacija, osim u zdravstvenom i socijalnom sustavu te naveo preporuke
PROGLASILI KRAJ EPIDEMIJE
Capak: 'Izolacija ostaje samo za pacijente, korisnike Domova za starije i njihove zaposlenike'
Odluka o proglašenju kraja epidemija utemeljena je na saznaju da Covid više nije javnozdravstvena prijetnja od međunarodnog značaja, kao i na tome što imamo povoljnu epidemiološku situaciju i pad novih slučajeva od 40 posto u tjedan dana, imamo pad testiranja, hospitalizacija, a osoba na respiratoru gotovo da više i nema te jer se 70 posto odraslog stanovništva cijepilo i na neki način su stekli imunitet, puno ljudi je i preboljelo pa se stvorio zaštitni imunitet u populaciji, kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak dodavši kako to što je epidemiji proglašen kraj ne znači da ne treba dalje biti oprezan jer je virus i dalje među nama.
Ovime se ukida i zadnja mjera koja je bila na snazi, ona o nošenju maski u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Sada to ostaje, istaknuo je Capak, na razini preporuke. Ukidaju se i obvezna izolacija i samoizolacija, osim u slučaju hospitaliziranih pacijenata ili onih u Domovima za starije.
- Dijagnostika i liječenje Covida ostaje kao što je i bilo, s time da više nema obvezne izolacije, nošenje maski više nije obavezno, ali se preporučuje i dalje za sve zdravstvene ustanove, osoblje, pacijente i posjetitelje, ali i za sustave socijale jer se tamo nalaze stariji ljudi, osobe s kroničnim bolestima i imunokompromitirani. Mjere opreza su potrebne i dalje. Izolacija je obvezna za pacijente kojima je dijagnosticiran Covid, a leže u bolnici ili su smješteni u Domove za starije. Za njih vrijedi izolacija od pet dana, a nakon toga bi trebali nositi masku do desetog dana. Isto tako je i za zaposlene u bolnicama, pogotovo za one koji rade s teško bolesnim i imunokompromitiranim osobama. A za sve ostale se preporučuje da nose masku 10 dana. Mogu prakticirati izolaciju, ali ako ne prakticiraju, preporučuje se da nose masku - poručio je dodavši kako se testiranje prilikom ulaska u zdravstvene ustanove i prijema u Domove za starije i dalje preporučuje.
- Isto tako za dijagnostičke i terapijske zahvate koji generiraju aerosol. Ono što je novo je da se bolničkim povjerenstvima daje pravo da sukladno svojoj lokalnoj situaciji propisuju strože ili slabije mjere. U slučaju da se situacija promijeni, u dogovoru s Ministarstvom zdravstva ćemo vidjeti dalje - istaknuo je.
Rezime tri pandemijske godine: 'Lako je biti general poslije bitke, tko radi, taj i griješi'
Rezimirajući ove tri godine pandemije i upitan misle li iz ove perspektive da su sve napravili kako treba ili se možda u nekim situacijama pretjeralo, Capak je kazao kako u početku nisu znali što ih čeka jer nisu poznavali virus.
- To je bio potpuno novi virus, nismo znali ništa o njemu i u mnogo situacija nas je iznenadio. Mi smo, naravno, sukladno znanju kojeg smo imali i konzultacija s kolegama iz čitavog svijeta donosili mjere kako su ih donosili i drugi, to su bile klasične epidemiološke mjere, nismo imali lijekova, cjepivo. Nadali smo se da će biti bolje kada dođe cjepivo, nažalost, to je bilo veliko razočaranje jer smo očekivali da će zaštitnost ipak biti nešto veća. No, štitilo je od teških oblika bolesti i spasilo je mnoge živote - kazao je dodavši kako su obzirom na niz nepoznanica uvijek donosili mjere u dobroj vjeri kojima se balansiralo između zaštite života i odvijanja društvenog i gospodarskog života.
- Naravno da su se zbog toga što nismo znali mnoge stvari i dogodile neke greške. Na početku smo mislili da se bolest puno više širi kontaktom pa smo dezinficirali stvari i držali ih u karanteni, ali čim smo saznali, to smo i ukinuli, Dakle, čitavo vrijeme smo pratili situaciju, donosili mjere koje smo u tom trenu mogli da budu najzaštitnije, a najmanje štetne - rekao je.
Capak ističe kako su na početku radili dobro, a da je kasnije došlo do određenih problema jer je, kaže, došlo do zamora.
- Pazili smo uvijek da djeca idu u školu ako je to bilo moguće, da gospodarstvo radi, promet ide i sve ostalo. U momentu kad smo smatrali da moramo donijeti jače mjere da nam se ne napune bolnice, onda smo donijeli i strože mjere - dodao je.
Lako je biti general poslije bitke, poručio je ministar zdravstva Vili Beroš.
- U okviru zdravstvenog sustava morali smo se brzo reformirati i prilagoditi novim okolnostima i pokazali smo stvarno veliku fleksibilnost sustava u odgovoru na ove izazove. Bio sam zadužen za zdravstveni odgovor uz suport struke i u vrlo kratkom smo periodu implementirali primarno-intenzivističko-respiratorni centar, prilagodili jednu veliku bolnicu s novim instalacijama, virusnim pregradama, zalihama kisika, sjećate se i vojnog kampa ispred bolnice... Napravili smo sve da osiguramo izbjegavanje talijanskog scenarija - naveo je naglasivši kako je najvažnije da se u ove tri godine steklo veliko znanje za odgovor na slične ugroze u budućnosti.
Na podsjetnik novinara o otvaranju granica uoči izbora, izjave o pobjedi korone u prvom valu, dvostrukim mjerilima, Beroš poručuje - tko radi, taj i griješi.
- Ako je to u najboljoj namjeri, bez nekakvih evidentnih posljedica, mislim da se to može na neki način i razumijeti. Spominjete izbore - u trenutku kad je epidemiološka situacija bila apsolutno zadovoljavajuća. Povijest će suditi o našim aktivnostima - dodao je.
O krivotvorenim Covid testovima
Na pitanje o korona profiterima i jesmo li se testirali s krivotvorenim testovima, obzirom na otkriće 24sata o mladom poduzetniku iz Varaždina Filipu Mihaliću, čiji je tata utjecajni HDZ-ovac, a za kojeg se sumnja da je krivotvorio brze antigenske testove, a predstavljao ih kao uvoznik putem svoje tvrtke Buryen kao originalne, Capak je rekao da je istraga očito u tijeku.
- Mi smo dobili zahtjev još prije tri mjeseca o tim testovima kako smo ih mi testirali. Ako je test došao na listu EK o dozvoljenim testovima, dakle koji su podobni za testiranje, mi smo radili još dodatnu validaciju svakog lota i za sve lotove koji su bili uvezeni od te firme mi imamo podatke o tome da smo proveli validaciju i da je test prošao. Ono što mi na temelju toga možemo tvrditi je da je test bio funkcionalan. Da li je s drugim testovima, koji nisu bili kod nas na kontroli, bilo nekih manipulacija, to će utvrditi istraga i o tome ja ne mogu govoriti - istaknuo je dodavši kako su testovi, koje je validirao HZJZ, završili u skladištu Robnih zaliha i distribuirali se zdravstvenim ustanovama prema njihovim potrebama.
Ministar Beroš je istaknuo kako on nikakve informacije o tome nema.
- Mogu jedino reći da Ministarstvo zdravstva nije sudjelovalo u nikakvim nabavama opreme tijekom Covid krize - rekao je naglasivši da najoštrije osuđuje ukoliko se dokaže da je riječ o kriminalu.
- Pogotovo što je onda riječ o profiterstvu u doba velike zdravstvene krize i to najoštrije osuđujem. Očekujem od institucija da to riješe, ono što je meni kao ministru bilo najvažnije da smo vrlo rano ustrojili taj mehanizam da se svi oni testovi koji se nabavljaju putem Civilne zaštite i Robnih zaliha validiraju u našim zdravstvenim ustanovama. To meni na neki način kao ministru garantira da su ti testovi bili adekvatni jer su ih serijski, na osnovu već ranije pozitivnih i negativnih uzoraka testirali. Prema tome, država je napravila jedan sigurnosni iskorak, ali zašto? To je bio trenutak kad su se tek razvijali brzi antigenski testovi, svjedočili smo dolasku jedne vrste pa druge, treće, bili su sve bolji, međutim u tom inicijalnom trenutku je imalo punog smisla provjeriti učinkovitost istih - poručio je.
DORH-u poslana uputa da se ispita osoba koja je snimila fotografiju dvije starice u sisačkoj bolnici: 'To je neovlašteno fotografiranje'
Na pitanje zašto je njegovo ministarstvo poslalo uputu DORH-u da treba ispitati osobu koja je fotografirala dvije starice u istom krevetu u sisačkoj bolnici, Beroš kaže kako je zdravstvena inspekcija, koja je, dodaje, neovisno tijelo i na koje on ne može utjecati, na osnovu određenih spoznaja došla do informacije da je netko, i to ne samo jedna osoba, neovlašteno fotografirao pacijentice.
- To je određeno kazneno djelo i zdravstvena inspekcija je utemeljeno smatrala da treba poslati nadležnom tijelu, a to je DORH, na izvide i daljnje postupanje. Možda će DORH isključiti da je netko neovlašteno fotografirao, no slika koja je bila u medijima govori suprotno - istaknuo je.
Upitan je li mu bilo drago što je i on na taj način doznao za taj problem, Beroš je poručio kako to može smatrati čak dobrom stvari, ali da javna objava takve fotografije sigurno nije bila u dobroj namjeri.
- Moj zadatak je unaprjeđivati zdravstveni sustav, mnogi od vas su mi ukazivali na nepravilnosti, neka se netko javi gdje nisam promptno reagirao. Ovo je neprimjereno - rekao je upitan ne misli li da se veći pritisak za ukazivanje na taj problem stvorio slanjem fotografije javnosti nego njemu u Ministarstvo.
Kakva se poruka šalje ako će se kažnjavati oni koji na ovaj način ukazuju na probleme, pitali su ga novinari.
- Poruka poštivanja zakona. Ako zakon govori da ne smijete nikoga neovlašteno fotografirati i javno objaviti fotografiju, poruka je da poštujemo zakon i da se ponašamo sukladno zakonima - nije odustajao Beroš od svog stava.
Vezano za bolnicu Sveti Duh je istaknuo kako zdravstveno-inspekcijski nadzor još nije gotov.
- Na osnovu dosadašnjih spoznaja, zdravstvena inspekcija, koja neovisno postupa, uputit će određeni dopis Općinskom državnom odvjetništvu zbog sumnji na počinjenje kaznenog djela nesavjesnog liječenja, krivotvorenja službene dokumentacije i trgovanja utjecajem - rekao je.
O prosvjedu medicinskih sestara i tehničara
Osvrćući se na zahtjeve s prosvjeda medicinskih sestara za povećanjem plaće, Beroš je naglasio kako nije istina da su svi liječnici nedavno dobili povećanje koeficijenta od 10 posto jer su većini povećani za prosječno tri posto.
- Provlači se teza da su svi liječnici dobili povećanje od 10 posto zadnjim izmjenama uredbe o koeficijentima. To nije tako. Većina od 14.000 liječnika u sustavu dobila je povećanje od prosječno tri posto dok su 10 posto dobili samo specijalizanti i mladi doktori bez specijalizacije - kazao je dodavši kako su izmjenom Uredbe o koeficijentima u zdravstvu medicinske sestre na razini poslova druge i treće vrste dobile povećanje koeficijenata od tri do pet posto.
Istaknuo je kako se sa sindikalnim predstavnicima medicinskih sestara kontinuirano razgovara.
- Ti pregovori nisu završeni, mi i dalje razgovaramo. Legitimno je boriti se za svoja prava, međutim, u kontekstu dolaska novog zakona o plaćama u javnim i državnim službama, koje moraju zaživjeti do kraja lipnja, i dvije nove nadolazaće uredbe, sada se boriti za nekakve promjene je kontraproduktivno. Remeti nam čitav sustav - poručio je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
