Čak 90 posto žena je umorno: 'Odmor vam treba svaki dan'

Suvremeni način života sa sobom donosi velik broj podražaja, koji nam nekad postanu i previše. Na poslu, u školi, vani i kod kuće izloženi smo silnoj količini informacija, a stručnjaci kažu da u prosjeku apsorbiramo 34 gigabajta podataka, što je jednako 100 000 riječi ili da vam netko priča 12 sati bez prestanka. Izloženi smo čak dvjesto puta više podražaja nego prije 20 godina. Usto, izloženi smo i buci, svjetlima, interakciji s drugim ljudima i sve nas to troši te dovodi do smanjenog praga tolerancije na stres, koji može prethoditi 'pucanju', klizanju u depresiju, pa i 'burnoutu'. Podražajima smo izloženi po cijele dane, čak i onda kada mislimo da se odmaramo gledanjem televizije, gledanjem u mobitel, provjeravanjem što je novo na društvenim mrežama. Prevelika izloženost podražajima izaziva senzorno preopterećenje, a to za posljedicu ima narušavanje mentalnog dobrostanja i zdravlja, kaže nam Sandra Gašparić, menadžerica Answeara, tvrtke koja je nedavno pokrenula kampanju "Brini o nutrini" kojom se želi podignuti svijest o važnosti brige o mentalnom zdravlju, ali i alatima kojima se svakodnevno o njemu možemo brinuti.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

02:04

Zagreb: Predstavljanje istraživanja o mentalnom zdravlju "Brini o nutrini" | Video: 24sata/pixsell

Ispada da Hrvati nisu dobro, čemu svjedoče i brojni femicidi od početka godine, nedavno samozapaljenje pred Vladom sa smrtnim ishodom, svakodnevna briga o egzistenciji, pretjerano uzimanje lijekova za smirenje. Preko 'ruba' nas gura i posao.

- Top tri podražaja koji utječu na mentalno zdravlje su u 90 posto slučajeva stres, 69 posto društvene mreže, a 63 posto mobitel - kaže voditeljica Ipsos istraživanja, psihologinja Vida Cencić. Čak 40 posto izjavljuje da im pretjerana izloženost stresu remeti normalno funkcioniranje. Oko 30 posto se želi izolirati i ima narušene veze s drugim ljudima i sniženu kvalitetu života.

- Tegobe koje nastaju su u prvom redu kroničan umor od kojeg pati 79 posto ispitanika, zatim anksioznost kojom je "zahvaćeno" 54 posto ispitanika, a tu su i gubitak koncentracije i pažnje u 44 posto, poremećaj spavanja u 39 posto, te bezvoljnost i tupost također kod 39 u slučajeva. Kod drugih ljudi ispitanici zapažaju da je čak 67 posto anksiozno, koncentraciju gubi 56 posto, na spavanje se žali 61 posto ljudi, a da su ostali bezvoljni i tupi, smatra 73 posto mladih ispitanika.

Milenijalci su umorniji

Nažalost, istraživanje pokazuje da povremeno bavljenje nekom aktivnošću ne mora biti dovoljno da bismo se vratili u ravnotežu i anulirali negativne posljedice pretjerane izloženosti podražajima, što je veliko upozorenje da se ritam mora - usporiti.

- Generacija Z u većoj mjeri se suočavaju s gubitkom koncentracije, gubitkom osjećaja protoka vremena i smanjenom ukupnom kvalitetom života. S druge strane, milenijalci značajno više osjećaju umor. Razlike u provođenju slobodnog vremena vidljive su u bavljenju tjelovježbom, slušanju glazbe te druženja s prijateljima, što su aktivnosti koje češće prakticiraju pripadnici Z generacije - kaže Vida Cencić. Žene više osjećaju umor u odnosu na muškarce jer smatraju da su pretjerano izložene podražajima svih vrsta. Skoro 90 posto žena je umorno, 50 posto anksiozno i tjeskobno, a čak svaka peta žena navodi da ima panične napade.

Žene osjećaju simptome stresa, burnouta, depresije i somatske simptome značajno više od muškaraca. Čak 44 posto žena potvrdilo je da im stres remeti normalno funkcioniranje.

- Preko 90 posto ljudi bira glazbeno opuštanje pa barem jednom ili dva puta tjedno sluša glazbu, a 62 posto glazbu sluša svakoga dana, a 75 posto barem jednom ili dvaput tjedno gleda serije ili filmove. Grupa ljubitelja filmova, baš kao i šetača u prirodi, ima manje osoba s poremećajima sna. Zanimljivo je i da su studenti, njih 54 posto pod stresom uz negativne posljedice u odnosu na 37 % zaposlenih i 30% ne zaposlenih, a možemo pretpostaviti da se dio razloga nalazi u pretjeranoj izloženosti mobitelu i društvenim mrežama - kaže psihologinja Cencić.

Psiholog i poslovni trener Matej Sakoman kaže da nas glazba može opustiti, kao i kada se "odlijepimo" od telefona i budemo ako možemo malo u miru. 

Upravljajte svojim vremenom

- Možemo upotrijebiti i 'DRAMMA' model kojim ćemo značajno prevenirati pregorijevanje. 'D' označava "detachment" ili odljepljivanje. Dakle, pola sata u danu moramo se "odrezati" od kompjutera, mobitela, društvenih mreža... To možete radeći učestale pauze na poslu ili još bolje nakon radnog dana se "isključiti". Zapamtite, dnevni odmor je važniji od godišnjeg odmora i u svakom danu treba pronaći vrijeme i način za odmor. 'R' kao relaxation. Pod relaksacijom podrazumijevamo da ne moramo apsolutno ništa. Taj odmor može biti samo pet minuta. 'A' označava autonomiju, u smislu upravljanja svojim vremenom, baš kao i menadžeri. 'M' je "mastery" odnosno savladavanje novih aktivnosti i ovladavanje novim vještinama. Ako se posvetite nekom hobiju i saznate sve o njemu dobiva se osjećaj nekog postignuća i rasta. Drugo 'M' označava "smisao" (meaning). Primjerice oko 50 posto vaše radne angažiranosti i zadovoljstva poslom ovisi o vašem prirodnom afinitetu i interesu za neki posao te je li vama osobno smislen, a ako nije trebate tražiti na druge načine iskoristiti svoje talente. 'A' označava "affiliation" ili naše odnose s ljudima koji su nam bitni kao podrška. Bitno je znati da postoje "stresu sklone osobe" čiji mozak na podražaje u svijetu, zadatke, situacije ili ljude, češće i intenzivnije reagira strahom, tugom, tjeskobom, krivnjom, stidom, ljutnjom i negativnim predviđanjima, odnosno negativnim emocionalnim spektrom - kaže Sakoman. Savjetuje i da pokušate vježbu balansa "Želim se osjećati dobro i želim živjeti dobro". Ukratko to znači, da je nekome možda vrlo ugodno često biti sam u tišini svoje sobe, izbjegavati nužne, ali neugodne razgovore, izbjegavati druženja s obitelji, preglede i slično, no time se razvija "iskustveno izbjegavanje" i mehanizam bijega u "jazbinu". 

- Čovjek mora razviti određenu toleranciju na bol, stres, buku, neugodu, teške emocije da bi ostvario životne ciljeve - zaključuje. 

EDUCIRAJ SE Psihoterapeutkinja o burnoutu: 'Ne bojte se neravnoteže, već otkrijte kako biti zadovoljan'

Zaključci:

Što svatko može poduzeti kod pretjerane stimulacije?

Činjenica je da čovjek mora razviti određenu toleranciju na bol, stres, buku, neugodu, teške emocije da bi ostvario životne ciljeve, a važno je da onda uz to razvije mehanizme brzog oporavka koji mu odgovaraju. Ako nisi zadovoljan opcijom A, onda treba tražiti opciju B, zatim C sve dok se ne nađe nešto što funkcionira. Tehnologiju koristite tako da vam donese dobrobit, ne da vas preplavljuje, a slušalice vas mogu čuvati od pretjerane buke, savjetuje psiholog Matej Sakoman.  

Što je prekomjerna stimulacija?

Prekomjerna stimulacija je stanje psihofizičke preopterećenosti uzrokovano prekomjernom količinom podražaja. Negativno utječe na naše zdravlje i može pridonijeti kroničnom stresu. Iako ovo nije nova pojava, postala je intenzivnija u digitalnom dobu gdje smo "bombardirani" mnoštvom sadržaja što znači značajan nesklad između količine podražaja s kojima se svakodnevno susrećemo i adaptivnih sposobnosti našeg tijela. No, problem viška podražaja nije ograničen samo na nove tehnologije. Suvremeni gradski život svojom bukom, brzim tempom i stalnim zahtjevima također pridonosi ovoj pojavi. Pretjerana stimulacija često se javlja kao posljedica pokušaja usklađivanja mnogih uloga i životnih zadataka. Kultura žurbe i stalne težnje za uspjehom samo pojačava ovo stanje, dovodeći do preopterećenosti i iscrpljenosti na mnogim razinama.

'PUKLA' I SAMO JE OTIŠLA Ostavila je uspješnu karijeru i otišla živjeti na Karibe: 'Tamo sam pronašla sreću i ljubav'

Tijekom epizoda prekomjerne stimulacije, ljudi doživljavaju razne osjete oko sebe u većoj mjeri nego inače, što dovodi do fizičkih simptoma koji mogu biti uznemirujući, uključujući:

Savjeti za rješavanje pretjerane stimulacije

Prepoznajte svoje okidače

Utvrđivanje zbog kojih situacija dolazi do epizoda prekomjerne stimulacije može vam pomoći da se bolje pripremite za buduće događaje. Vođenje dnevnika u kojem bilježite ove okidače može biti koristan način za njihovo praćenje.

Stvorite siguran prostor

Svijet je pun nepoznanica, a stvaranje prostora u kojem se možete osjećati opušteno jedan je od načina da vam pomogne da se smirite. Pokušajte stvoriti prostor u koji možete otići da se osjećate sigurno, negdje gdje nema nikakvih okidača koji bi mogli izazvati osjećaj pretjerane stimulacije.

Napraviti plan

Postoji toliko mnogo načina da kontroliramo našu okolinu. Priprema za situacije u kojima biste mogli biti izloženi okidaču može vam pomoći da se osjećate opuštenije kada izađete u svijet. Vježbanje dubokog disanja, vođenje pozitivnog samogovora, držanje slušalica za suzbijanje buke u blizini i razvijanje izlazne strategije za situacije koje bi vas mogle pokrenuti mogu učiniti da se osjećate spremnije.

Komunicirajte svoje potrebe

Bilo da se radi o poslu ili školi, komuniciranje o vašim potrebama važan je dio života s epizodama senzornog preopterećenja. Moguće je da se mogu napraviti prilagodbe koje će vam pomoći da se osjećate ugodnije u prostorima koje trebate posjećivati. Međutim, te se prilagodbe mogu postići samo ako pokušate podijeliti svoje potrebe s drugima.

Prijedlozi psihologa Mateja Sakomana: 

Balansirajte između "Želim se osjećati dobro i želim živjeti dobro!". 

Ukratko to znači, da je nekome možda vrlo ugodno često biti sam u tišini svoje sobe, izbjegavati nužne, ali neugodne razgovore, eskivirati druženja s obitelji, preglede i sl., no time se razvija „iskustveno izbjegavanje“ i mehanizam bijega u jazbinu“ (experiential avoidance). Čovjek mora razviti određenu toleranciju na bol, stres, buku, neugodu, teške emocije da bi ostvario životne ciljeve, a onda uz to treba razvijati mehanizme "brzog oporavka" koji su kvalitetni i personalizirani. 

Koristite A-B-C-E-D-u opcija! 

Što to znači? To znači da ako ne funkcionirate optimalno i niste zadovoljni onda tražite rješenja! Testirajte opciju A - šetajte šumom, a ako vam to ne pomaže probajte opciju B - krenite na plivanje, ako B ne funkcionira ili ti je previše dosadno onda probajte C – nađite psihologa, a ako imate osjetljiv mozak u koncu nije tragedija probati D - uzmite neki regulator sustava za stres! Primjerice, studije vezane uz Escitalopram (lijek koji je registriran kao antidepresiv) pokazuju da u koncu lijek umanjuje štetne posljedice stresa na tijelo i mozak, a nije adiktivan (puno će ovisnika posegnuti za cigaretom, alkoholom, apaurinom, ali još nisam vidio nekoga koji bi uzeo primjerice takav lijek).

Planirajte "DO", a ne "GO" 

Dnevni odmor je vrlo važan. To je srž oporavka i tokom slobodnog vremena i tokom radnog vremena. Umjesto stola za ping-pong na radnom mjestu upoznajte metode za podizanje energije i raspoloženja.

MNOGIMA SE DEŠAVA Pobijedite izgaranje na poslu, posljedice mogu biti dugotrajne

Koristite tehnologiju na dobro 

U koncu, danas je tehnologija i blagoslov i prokletstvo, ovisno kako je koristite. Internet je prepun dobrog sadržaja, glazbe, podcasta, meditacija, stručnog materijala. Stavite slušalice i neka vam tehnologija puni glavu dobrim sadržajem i čuva vas od pretjerane buke!

Matej Sakoman, magistar psihologije, uz ljubav prema klasičnoj psihologiji i problematici mentalnog zdravlja gaji veliku strast prema proučavanju psihologijskih istraživanja, osobito u području psihologije ličnosti, emocija i mozga. Primarno je stručnjak na području ljudskih resursa i organizacijskog razvoja. Održao je više stotina radionica za ugledne kompanije i radio kao HR manager. Kao posebnu vrstu psihologijskog hobija navodi područje “Serious Gaminga”.