Čak 147 tvrtki koje nisu isplatile plaće radnicima, uzele su od države potpore za njihove plaće

Na toj listi se nalazi ukupno 1.237 poslodavaca od kojih je 1.185 pravnih osoba, a ostatak od 53 čine fizičke osobe, tj. obrtnici. Zajedno nisu isplatili plaće za ukupno 2.310 radnika koje zapošljavaju. Na stranicama Porezne uprave objašnjeno je da se podaci o neisplati plaća temelje na dostavljenim JOPPD obrascima u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaća za razdoblje od siječnja do ožujka ove godine. Kriteriji za ulazak na listu su neisplata plaće 3 mjeseca uzastopno ili 3 mjeseca neisplate u vremenskom razdoblju od 6 mjeseci. Dodatno, napominje se kako popis ne sadrži podatke o poreznim obveznicima koji nisu dostavili obrazac JOPPD, kao ni o onima koji su prikazali neisplatu plaće, ali ne 3 mjeseca uzastopno. Također na popisu se ne nalaze porezni obveznici koji nisu isplatili plaće, ali su prikazali isplatu plaće te su se zadužili za javna davanja kao da su isplatili plaću.

U nastavku pozornost ćemo usmjeriti prema dijelu popisa koje čine pravne osobe, dakle 1.185 poslodavaca koji nisu isplatili plaće za 2.193 radnika.

Najzastupljenije djelatnosti na listi neisplatitelja plaća

Djelatnosti koje su najučestalije među poslodavcima koji su se našli na zadnjoj listi neisplatitelja plaća su:

Poslodavci koji pripadaju ovim djelatnostima čine gotovo 62% ukupne liste neisplatitelja plaća te nisu isplatili plaće za 1.226 radnika za promatrano razdoblje. Sljedeća tablica prikazuje koliko neisplatitelja plaća pripada pojedinoj djelatnosti te za koliko radnika u tim djelatnostima nije isplaćeno plaća.

S obzirom da se na listi nalaze pravne osobe koje uzastopno nisu isplaćivale plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine, radi se o poslodavcima koji su bili u problemima s isplatom plaća barem 2 mjeseca prije donošenja “Odluke o mjerama ograničenja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanju sportskih i kulturnih događanja”. Ukoliko usporedimo djelatnosti koje su najzastupljenije na listi neisplatitelja plaća s djelatnostima koje su dobile najviše potpora za očuvanje radnih mjesta za ožujak 2020. godine možemo uočiti preklapanja. Sljedećih šest djelatnosti koje se nalaze na listi neisplatitelja plaća se ujedno nalaze i u top 11 djelatnosti koje su dobile najveće isplate potpora za ožujak:

Osim što subjekti koji pripadaju navedenim djelatnostima nisu uzastopno isplaćivali plaće za prva 3 mjeseca ove godine, također im je značajnije pao prihod za ožujak, a potpora za očuvanje radnih mjesta pokriva samo dio troškova poslovanja. S obzirom na sve navedeno i očekivani nastavak negativnih trendova u nastavku 2020. godine, kombinacija ovih činitelja bi mogla implicirati nepovoljniju situaciju u spomenutim djelatnostima.

Neisplatitelji plaća i potpora za očuvanje radnih mjesta

Osim što se mogu uočiti preklapanja najzastupljenijih djelatnosti liste neisplatitelja plaća s djelatnostima koje su dobile najveće isplate potpora za ožujak 2020. godine, zanimljiva su i preklapanja u samom popisu poslodavaca s te dvije liste.

Tako je 147 pravnih osoba s liste neisplatitelja plaća dobilo potporu za očuvanje radnih mjesta za ožujak. Dakle, skoro 15% najnovije liste neisplatitelja plaća dobilo je potporu. Ti poslodavci nisu isplatili plaće za ukupno 550 radnika za promatrano razdoblje te su primili potpore od 1,77 milijuna kuna za ožujak. Od 147 subjekta koji su primatelji potpore njih 34 su ušli na listu u 2020. godini, tj. nisu se nalazili na popisu neisplatitelja plaća za 2019. godinu. Ostalih 113 su se nalazili i na prethodno

objavljenoj listi neisplatitelja plaća, što znači da 76,9% primatelja potpora za ožujak 2020. godine, a koji su ujedno i neisplatitelji plaća, imaju problema s isplatom plaće za razdoblje od barem pola godine, prije uvođenja mjera ograničenog poslovanja uzrokovanih COVID-19.

Struktura liste neisplatitelja plaća kroz godine

Prvu listu neisplatitelja plaća Porezna uprava je objavila 15. srpnja 2014. godine. Na tadašnjoj listi nalazilo se 5.619 pravnih osoba koji nisu isplatili plaće za 19.449 radnika tijekom prvog kvartala 2014. godine. Od prve objavljene liste iz 2014. godine do najnovije liste iz 2020. godine uočava se rast poslodavaca koji nisu isplatili plaću za samo jednog radnika za promatrano vremensko razdoblje. Iako je uočljiv rast u udjelu pravnih osoba s neisplaćenom plaćom za jednog radnika, vidi se značajno smanjenje broja subjekata na listi, pa je najnovija lista za gotovo 5 puta manja nego prva objavljena.

Nadalje, udio poslodavaca koji nisu isplatili plaće za barem 5 radnika za promatrano razdoblje se također značajnije promijenio. Na prvoj listi iz 2014. godine takvih poslodavaca (sa 5 ili više radnika) činilo je 16,5% cjelokupne liste, dok na zadnjoj listi iz 2020. godine oni čine nešto manje od 4%.

Nakon skoro 6 godina od objavljivanja prve liste neisplatitelja plaća ovakav trend ukazuje da objava liste ispunjava svoj cilj - poticanje poslodavaca na pravovremeno ispunjavanje njihovih dospjelih obveza prema radnicima. Dakle, transparentnost u ovom slučaju ide u korist odgovornosti poslodavaca prema svojim radnicima, što je posebno vidljivo kod većih poslodavaca čiji se udio na listi značajno smanjio, a oni predstavljaju najosjetljiviji dio subjekata s aspekta objave na ovom popisu (reputacijski, poslovni i ostali rizici). Osim toga, možemo pretpostaviti da se u slučaju poslodavaca koji nisu isplatili plaću za jednog radnika, često radi o samim vlasnicima koji sebi nisu isplatili plaću te su se stoga našli na listi neisplatitelja.

Autor: Josipa Mandarić, Fininfo