'Bunjevački nitko ne priznaje i ne može biti službeni jezik'

Zastupnik Marijan Pavliček (HS) osudio je u četvrtak odluku skupštine Subotice o pokretanju procedure da se bunjevački jezik uvede kao službeni u tom gradu, ističući da se ne smije dozvoliti stvaranje još jednog umjetnog jezika.

"Hrvatska je uputila prosvjednu notu, ne smijemo na tome stati, ne smijemo dozvoliti da se stvara još jedan umjetan jezik kojeg ne priznaju ni hrvatski, ni srpski jezikoslovci", rekao je Pavliček u saborskoj raspravi na slobodnu temu.

Hrvatska, kao članica EU, mora oštrije osuditi ovakve pojave, stati u zaštitu hrvatske manjine u Vojvodini, naglasio je.

BROJ ZARAŽENIH RASTE U Srbiji četvrti val epidemije, stručnjaci traže strože mjere

Pavliček je podsjetio da Hrvati u Vojvodini nemaju zajamčene svoje zastupnike u općinama i gradovima, nemaju donačelnike, državne tajnike kao što imaju predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj.

Upozorio je i na smanjenje broja Hrvata u Vojvodini, pogotovo od 1990-ih godina kada ih je oko 40 tisuća moralo napustiti domove zbog velikosrpske propagande i pritisaka kojima su bili izloženi.

Hrvata u Vojvodini danas ima samo u tragovima

Potez subotičke skupštine pripisuje nastojanjima da se razmrvi već razmrvljeni hrvatski nacionalni korpus u Vojvodini.

Subotica je početkom 20. stoljeća bila grad s najviše Hrvata, danas ih u Vojvodini ima samo u tragovima, rekao je zastupnik, zamjerajući državnoj politici da nikada pred međunarodnim institucijama nije postavila pitanje vojvođanskih Hrvata.

Toj odluci usprotivio se i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i rekao kako je srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova prekjučer upućena nota zbog toga što je gradsko vijeće Subotice gradskoj skupštini uputilo usvajanje prijedloga kojim bi se izmijenio statut tako da bi se uz službenu upotrebu srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika uvrstio i bunjevački jezik.

STIGLO IM 150.000 CJEPIVA Vučić dočekao novu pošiljku u Srbiji: Stigla im i AstraZeneca

- Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i jedan je od dijalekata hrvatskoga jezika. Također i Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je jedan od dijalekata, rekao je Grlić Radman.

Grlić Radman naveo je kako u Vojvodini temeljem statuta svaka nacionalna manjina koja želi proglasiti svoj govor službenim mora imati 15 posto, što ovdje nije slučaj - onih koji se nacionalno deklariraju kao Bunjevci nešto je malo više od 9 posto.

- Prema tome, ovo nije u skladu sa statutom, nego je to određeni politički akt, rekao je Grlić Radman.

Ministar je rekao kako je naš veleposlanik već sinoć nazvao i kazao kako će se takva inicijativa vjerojatno povući.