Velike farme za intenzivan uzgoj životinja mogu biti mjesta „prelijevanja zaraze” sa životinja na ljude jer su velika kretanja životinja i životinjskih proizvoda također doprinijela povećanju prijetnje od pojave novih bolesti
RIZIK JE VEĆI
Buduće pandemije ne možemo izbjeći, ali možemo smanjiti opasnost od njihove pojave
Pandemija koronavirusa definitivno nije posljednja pandemija s kojom se suočavamo. Znanstvenici upozoravaju na sve veću prijetnju koju predstavljaju zoonoze, odnosno zarazne bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. Rizik od nove pandemije sada je veći no ikada prije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
U potrazi za odgovorima došli smo do znanstvenice koja je na čelu europskog sustava za otkrivanje pandemijskih rizika.
- Najizgledniji scenarij sljedeće pandemije uključuje pojavu novog soja gripe poput virusa H7N9 ‘ptičje gripe’ ili otkrivanje nove vrste virusa poput nekog drugog novorođenog koronavirusa - izjavila je Prof. Máire Connolly.
Prof. Connolly koja koordinira projekt pripravnosti i odgovora na pandemiju PANDEM-2 u sklopu EZ-ova programa rada za istraživanje sigurnosti i na tragu je ranijeg projekta PANDEM u intervjuu nam je objasnila zašto nam prijeti pojava još jedne pandemije.
- Tijekom proteklih 100 godina u svijetu su zabilježene 4 pandemije gripe uz pojavnost svakih od 15 do 30 godina te uz godišnju vjerojatnost pojavljivanja između 3 i 7 %. Da bi došlo do pojave nove pandemije mora se pojaviti novi virus za koji opća populacija gotovo da nema ili uopće nema razvijen imunitet. Nadalje taj se virus mora replicirati u ljudskom organizmu i jednostavno prenositi s jedne osobe na drugu uzrokujući širenje bolesti diljem svijeta - izjavila je prof. Connolly koja je predavač na medicinskom fakultetu Irskog nacionalnog sveučilišta u Galwayu.
Na temelju njezina iskustva u području zdravstvene zaštite, praćenja bolesti i pojave zaraznih bolesti, kao i iskustva u radu na spremnosti na pandemije pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prof. Connolly govorila nam je o vjerojatnosti pojave nove pandemije te kako se od nje možemo zaštiti.
Slijede uređeni isječci intervjua.
Gdje bi mogao biti izvor sljedeće pandemije?
Velike farme za intenzivan uzgoj životinja mogu biti mjesta „prelijevanja zaraze” sa životinja na ljude jer su velika kretanja životinja i životinjskih proizvoda također doprinijela povećanju prijetnje od pojave novih bolesti. Novi sojevi ptičje gripe cirkuliraju među divljim pticama diljem svijeta svake godine. Intenzivan uzgoj peradi na farmama povećava rizik zaraze domaćih ptica, a posljedično i njezin prijenos na zaposlenike tih farmi. Prodiranje u djevičanske prašume u svrhu rudarenja i iskorištavanja drvne sirovine ljude također može izložiti patogenima kod kojih također postoji velika opasnost od pojave pandemije, poput ebole.
Drugi izvori uključuju pojačavanje bolesti u zdravstvenim ustanovama koje se nalaze u mjestu pojave pandemije, a u kojima mjere sprječavanja i kontrole infekcije nisu adekvatne, povećano širenje u prenaseljenim gradovima te loše mjere biološke sigurnosti u laboratorijima koji provode istraživanja o visokorizičnim patogenima što dovodi do njihova slučajnog oslobađanja.
Napredak tehnologije i informacija u razvoju bioloških oružja povećava rizik od namjernog oslobađanja bioloških agensa, što je
još jedan od mogućih scenarija.
A što je s klimatskim promjenama? Može li zagrijavanje klime povećati vjerojatnost pojave još jedne pandemije?
Klimatske su promjene izravno povezane s povećanim rizikom pandemije jer povećanje temperatura omogućuje razmnožavanje komaraca, krpelja i drugih insekata prijenosnika bolesti, njihovo prilagođavanje različitim godišnjima dobima te prodor u nova područja.
Primjerice, poplave uzrokovane ekstremnim vremenskim uvjetima stvaraju novo plodno tlo za razmnožavanje komaraca čime se povećava vjerojatnost širenja denga groznice. Topljenjem vječnog leda može doći do oslobađanja patogena koji se nalaze u strvinama životinja. Taj smo scenarij doživjeli 2016. kada je došlo do pandemije antraksa na poluotoku Jamal u Sibiru.
Formula zvuči vrlo jednostavno: zaštitimo prirodu kako bismo se zaštitili od budućih pandemija. Možete li nam navesti neke primjere kako to izgleda na terenu?
Da. Smanjivanjem suša ili poplava smanjio bi se rizik od raseljavanja stanovništva pa tako i povezan rizik od pojave bolesti. Smanjivanjem potražnje za mesom i poticanjem održivijeg uzgoja životinja smanjile bi se emisije stakleničkih plinova čime bi se mogao smanjiti rizika od pojave zaraznih bolesti.
Nadalje, praćenjem vremenskih podataka u svrhu identificiranja geografskih područja kojima prijeti rizik od pojave bolesti doprinijelo bi ranim upozorenjima na buduće pandemije.
Kada je u pitanju „prelijevanje zaraze” koje ste prije spomenuli, što možemo učiniti da bismo se na to pripremili?
Zdravlje ljudske populacije usko je povezano sa zdravljem životinja. To naglašava činjenica da zoonoze predstavljaju 75 % bolesti koje su se pojavile tijekom zadnjih 30 godina. Stoga su potrebni učinkovita pripravnost i odgovor na svim razinama kako bismo zaštitili zdravlje, kako ljudi tako i životinja.
Možemo li spriječiti prelazak nove zaraze s jedne vrste na neku drugu?
Da, taj rizik možemo smanjiti reguliranjem trgovine divljim životinjama i mesom divljači, posebice živim životinjama na tržnicama te ranim otkrivanjem slučajeva prelijevanja u visokorizičnim područjima. Ostale mjere uključuju bolju regulaciju uzgoja peradi uz brzo otkrivanje i izvješćivanje o oboljelim životinjama te nadzor divljih ptica. Time bi se pomoglo otkrivanju ptičje gripe i smanjilo opasnost njezina širenja na domaće ptice i farme peradi.
Širenje zaraze moguće je spriječiti i brzim izvješćivanjem o skupinama slučajeva nepoznatih bolesti u bolnicama u rizičnim zemljama tzv. „kriznim zonama”. Brzo izvješćivanje može se upotrijebiti za brzu i učinkovitu provedbu mjera suzbijanja, prema potrebi.
U međuvremenu, ulaganje u informacijsku tehnologiju na razini država članica i EU-a, odnosno na globalnoj razini, osigurat će pristup točnim podacima u stvarnom vremenu koji su potrebni za osmišljavanje odgovora na pandemiju.
Možete li nam reći nešto više o projektu PANDEM-2, odnosno kome je taj projekt namijenjen?
Cilj je projekta PANDEM-2 identificirati, mapirati i integrirati podatke iz višestrukih izvora u koherentnu bazu podataka čija je svrha upravljanje pandemijama te razviti sveobuhvatnu nadzornu ploču za obuku u svrhu jačanja pripravnosti i odgovora na pandemiju. Tom se nadzornom pločom prikupljaju izvori podataka o socijalnim, ekonomskim i zdravstvenim utjecajima pandemije.
Stvaramo i alate za planiranje, materijale za obuku te scenarije na temelju novog virusa gripe, ebole i „bolesti x” odnosno novog koronavirusa, a koji se upotrebljavaju u prekograničnim vježbama odgovora na pandemiju. Iako je ostvaren napredak u područjima dijagnostike i terapije, ostaje potreba za alatima za upravljanje informacijama i zajedničkom platformom za prekograničnu suradnju u području pripravnosti i odgovora na pandemiju.
Projekt PANDEM-2 uključit će lekcije naučene tijekom trenutačne pandemije bolesti COVID-19 i iskoristiti međunarodnu najbolju
praksu u područjima izrade modela, simulacijama, komunikaciji o pandemiji, praćenju kontakata i obuci. PANDEM-2 pomoći će voditeljima aktivnosti u vezi s pandemijom u javnozdravstvenim agencijama, osobama koje se nalaze na prvoj liniji borbe protiv pandemije, laboratorijskim tehničarima te upraviteljima bolnica.
Napredak u vizualnoj i podatkovnoj analitici pružit će podršku voditeljima aktivnosti u vezi s pandemijom pri donošenju ključnih odluka te će u konačnici biti od koristi građanima EU-a smanjivanjem utjecaja budućih pandemija.
Što biste naglasili kao ključne rezultate projekata PANDEM i PANDEM-2?
Naše je istraživanje pokazalo važnost povjerenja, vodstva i borbe protiv dezinformacija. Potrebna nam je dvosmjerna komunikacija s javnosti uz pristup točnim podacima u stvarnom vremenu te analiza društvenih mreža u svrhu mjerenja podrške i javnog mišljena o protupandemijskim mjerama. Projekt će u konačnici iznjedriti alate za učinkovitu podršku za ispunjavanje tih potreba.
Napredak u dijagnostici i podaci o sekvenciranju sljedeće generacije pomoći će pri određivanju lanaca širenja i prijenosa patogena koji imaju potencijal izazivanja pandemija te utvrđivanju smjera budućih protupandemijskih mjera. Projektna baza podataka za upravljanje pandemijom i sveobuhvatna nadzorna ploča pomoći će u koordiniranju ovih informacija u pristupačan izvor.
Možete li podijeliti s nama najnovije vijesti kada je u pitanju vaš projekt?
Nedavno smo imali sreće i u projektu PANDEM-2 surađivali s vodećim svjetskim organizacijama na njegovu dodatnom unaprjeđivanju. Surađujemo s kolegama iz Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) na praćenju kontakata, a kolege iz Svjetske zdravstvene organizacije pružaju nam povratne informacije o našim nalazima koji se odnose na komunikaciju u vrijeme pandemije i infodemiju.
Obrambene snage Irske također pružaju dragocjene informacije o ulozi vojske u odgovorima na buduće pandemije u područjima
kao što su praćenje kontakata, testiranje, cijepljenje, logistika te zaštita ključne infrastrukture.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ako vam se svidio ovaj članak, razmislite o njegovom dijeljenju na društvenim mrežama.
Tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize
Moramo biti spremni za sljedeću zdravstvenu krizu. Zbog toga je Europska unija osnovala Tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA), u svrhu otkrivanja bioloških i drugih zdravstvenih prijetnji neposredno nakon njihove pojave, procjenu njihovog utjecaja te identificiranja potencijalnih protumjera.
HERA će imati namjenske kapacitete za skeniranje situacije i predviđanje te će doprinijeti jačanju globalnog nadzora epidemije. To će tijelo predstavljati ključno uporište Europske zdravstvene unije.
Okvirnim programima EU-a za istraživanja i inovacije financiran je čitav niz istraživačkih projekata koji su usredotočeni na pripravnost i odgovor na pandemiju, uključujući projekte PANDEM i PANDEM-2. Taj će se rad nastaviti i u okviru novog programa, Obzor Europa (Horizon Europe) u sklopu kojega će se financirati novo europsko partnerstvo za pripravnost na pandemiju.
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
