Brži mozak: Isprobajte tehnike drevnih Grka za bolje pamćenje

Kognitivni neuroznanstvenici skenirali su mozak 23 svjetska prvaka u pamćenju kako bi otkrili što je zaslužno za njihov nevjerojatan rad mozga. Koristeći se tim otkrićima, utvrdili su što bi doista moglo ubrzati rad mozga pojedinaca s prosječnim sposobnostima već unutar 40 dana, piše IFL Science.

Osim toga, oni predlažu da sami isprobate efekt tehnika korištenih u studiji koju je objavio znanstveni časopis Neuron.

Pogledajte video:

Pokretanje videa...

01:13

Uz ove trikove možete poboljšati pamćenje | Video: 24sata/pixsell

Istraživači sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj započeli su gledajući mozak ljudi iznimne memorije koristeći strukturne MRI pretrage. Na njihovo iznenađenje, skeniranja su pokazala da fizička struktura mozga nije bila drugačija. Umjesto toga,  primijetili su ogromne razlike u uzorcima povezanosti mozga. Konkretno, postojala je podskupina od 25 veza koje su se činile snažno diferencirane u području zadane memorije.

Svi 'prvaci u pamćenju' rekli su da imaju mnemološke strategije treninga da izoštre svoje sposobnosti pamćenja. Zbog toga su istraživači razmišljali: Može li bilo koji um tijekom treninga razviti ove izuzetno oštre obrasce povezivanja i samim tim steći vještine 'nadljudske' memorije?

Okupili su 50 ispitanika s tipičnim memorijskim vještinama i vodili ih kroz program 'obuke'. 

Tajna mnemotehnika

Mnemotehnike odnosno specifične mentalne strategije za poboljšavanje pamćenja imaju svrhu olakšati usvajanje informacija koje bismo inače zaboravili. Nastale su još u staroj Grčkoj, a koristili su ih i rimski senatori kako bi impresionirali puk.

Princip na kojem funkcioniraju mnemotehnike je prilično jednostavan. Ako želite zapamtiti novu informaciju dovedite je u vezu s nečim poznatim kako bi se probudila vaša predodžba. Cilj je asocijativnim putem nove podatke pohraniti u dugoročno pamćenje te ih zapamtiti na takav način da ih možete koristiti.

Kad čujemo ili pročitamo neku riječ ili misao mozak automatski stvara auditivnu, kinestetičku ili pak slikovnu predodžbu o tom pojmu. S obzirom na način na koji vaš mozak stvara predodžbu i obrađuje podatke moguće je izabrati odgovarajuću mnemotehniku.

Generalno gledano razlikuju se ukupno tri kategorije mnemotehnika, a to su verbalne, slikovne i mješovite. Većina ljudi najradije se služi verbalnim, čije je najjednostavnije skraćivanje. Njime smanjujemo broj informacija koje trebamo zapamtiti tako da stvaramo lako pamtljive akronime kako bismo usvojili duže riječi ili njihovu kombinaciju. Najpoznatiji je primjer onaj kojim su nekoć učenici usvajali znanje o susjednim zemljama kojima je okružena Jugoslavija. Naime, zapamtili bi da je država okružena BRIGAMA (Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Mađarska i Austrija). Na ovaj način možete pamtiti i druge stvari sve dok uspijevate sažeti nepoznatu informaciju u nešto lako pamtljivo.

Dokazano djelovanje tehnika

Znanstvenici su trenirali ispitanike pola sata svakog dana tijekom razdoblja od 40 dana. Prije treninga pojedinci su se mogli prisjetiti u prosjeku 26 do 30 riječi. Nakon njega prisjećali su se točno 65 riječi. 

Zatim su izvršili naknadno pretragu MRI-a kako bi utvrdili jesu li tih 25 veza na koji način promijenjene. Najvažnija otkrića bila su velika povezivanja dvaju područja mozga: medijalnog prefrontalnog korteksa i desnog dorzolateralnog prefrontalnog korteksa. Ove regije povezane su s povezivanjem novih znanja s postojećim znanjem, odnosno strateškim učenjem.

- Naši rezultati imaju smisla i govore u prilog drevnim tehnikama pamćenja koje su djelotvorne i danas - rekao je autor studije, dr. Martin Dresler.