Škot je križao francuskog buldoga i dalmatinera. Tako je dobio bolesne i jadne psiće. Stručnjaci su ogorčeni: 'To je izvan pameti, kao da ste kupili Teslin Cybertruck, prepilili ga, i na njega zavarili stražnji dio Mercedesa'
VETERINARI OČAJNI
Britanci bijesni zbog demonskog uzgajivača: Tih frankenštajnskih štenaca ima i u Hrvatskoj...
Na društvenim mrežama i u britanskim medijima jedan je ilegalni uzgajivač pasa izazvao golemi bijes i ljutnju. Škot Gary Hemming sebe pretenciozno naziva "Dr. DNA", naziva se "uzgajivačem dizajnerskih pasa", a već dugo vremena ignorira apele veterinara i uzgajivača koji ga upozoravaju da će njegov groteskni i bolesni uzgoj ugroziti živote stotina nesretnih pasa koje iskorištava i koje proizvodi kao na traci. Hemming, uzgajivač koji nije registriran i nema nikakva veterinarska ili druga stručna znanja, nedavno se na društvenim mrežama pohvalio da je križao dalmatinskog psa i francuskog buldoga! Beskrupulozni četrdesetogodišnjak iz Edinburgha svojim je "projektom" sada izazvao i reakciju predsjednice Britanske veterinarske asocijacije dr. Elizabeth Mullineaux:
- Možda ti psi nekome izgledaju slatko ili jedinstveno, ali oni često imaju vrlo ozbiljne zdravstvene probleme i pate cijeli život. Takav neodgovoran uzgoj sada se, na žalost, širi...
'Demonski uzgajivač', kako su Hemminga nazvali engleski novinari, pohvalio se fotografijom nesretnog šteneta, vrlo jadnog izgleda, a već ranije su ga BBC-jevi novinari prozivali zbog izuzetno neetičnog uzgoja bezdlakih francuskih buldoga, koji vodi pod lažnim imenom Gari Ferrari.
Hemming se hvalio i da će sljedeće godine imati francuske buldoge u svim bojama i uzorcima, od boje limuna do naranče, premda je odavno dokazano da uzgoj te pasmine u nestandardnim bojama nosi sa sobom ozbiljne zdravstvene probleme.
BBC je u siječnju 2023. Hemminga prozvao uzgajivačem koji stvara "frankenštajnske štence" s jedinim ciljem da ih proda na tržištu pogonjenim bolesnim algoritmima društvenih mreža, u međuvremenu se otkrilo i da ima više prijava za nasilno ponašanje, a nagađa se i da je njegov uzgoj povezan s organiziranim kriminalom u SAD-u.
U SAD-u već godinama vlada pomama za takozvanim dizajnerskim psima. To su zapravo križanci različitih pasmina, a taj je trend sada došao do Europe,. Te pse neki još nazivaju "hibridnim" ili "egzotičnim" pasminama te "butik-psima", a odnedavno se i po hrvatskim oglasnicima mogu se naći ponude za štence Yorkiepoo, Cockapoo, Schnoodle, Labradoodle... Nazivi tih takozvanih pasmina zapravo su kombinacije imena pravih pasmina od kojih su, kako ti uzgajivači tvrde, nastali. Pa je labradudl križanac labradora i pudle, pomski navodni križanac pomeranca i haskija, kavapo kavalirskog španijela i pomeranca. No, iza te priče krije se samo hrpa laži i krajnje neetičan uzgoj pasa u kojem se vodi računa o snobovskoj želji da se posjeduje "jedinstveni pas" te o- zaradi na luđačkom trendu. Baš ništa od toga nisu križanci pravih pasmina s rodovnicima i kontroliranim podrijetlom, a u cijeloj su priči posve nevjerojatne cifre za koje se tako bolesni psi prodaju. Škot se otvoreno hvali da svoje ženke prodaje i za stotine tisuća funti!
- Većina tih pasa nema nikakve veze s pravim pasminama pasa. To i nisu pasmine, ništa od toga nije standardizirano, nema ih na listi pasmina Svjetske kinološke organizacije, nemaju rodovnike, nema kontroliranog uzgoja. Bilo tko može reći da je uzgojio labradudla, na primjer, iako su roditelji tog psa isto mješanci. Nijedan ozbiljan uzgajivač danas ne bi pudlu s rodovnikom pario s labradorom, to je izvan pameti. Ne možete znati koje će loše gene od jedne ili druge pasmine povući, a velika je vjerojatnost da će povući najgore. Ideja da se pare vrhunski psi različitih pasmina s rodovnicima je besmislena i idiotska, kao da ste kupili Teslin Cybertruck pa ga odlučili prepiliti napola i na njega zavariti stražnji dio Mercedesa E- klase,na primjer. Vozilo će biti posve nefunkcionalno, možda će se tek pokoji neinformirani tinejdžer diviti kombinaciji tih brendova. Eto, ista vam je stvar s hibridnim pasminama- kazuju nam ugledni hrvatski uzgajivači i kinolozi, pa napominju:
- Postoje situacije u kojima se neke pasmine križaju radi eliminiranja mana jedne od njih, ali to se odvija pod strogim nadzorom veterinara i stručnjaka za genetiku. Eventualno kontrolirano stvaranje novih pasmina križanjem također bi danas podrazumijevalo brojne genetske testove i skupa profiliranja kako bi se otklonile nasljedne bolesti.
Ove je godine i ugledni Golden Retriever Club of America objavio na svojim stranicama upozorenje zbog sve većeg broja križanaca zlatnih retrivera i pudli, takozvanih goldenodoodlea, u kojem stoji: "Goldendoodle nije ništa više od skupog mješanca". U tekstu se upozorava i na činjenicu da je takvo križanje pasmina čista genetska lutrija u kojoj se nikako ne mogu predvidjeti karakteristike koje će potomstvo preuzeti, a ne mogu se predvidjeti niti (što i jest najvažnije) bolesti i genetske mane koje će povući od roditelja.
U SAD-u su među afroameričkom populacijom hip-hoperskog lifestylea, pa i među organiziranim kriminalnim skupinama, posebno popularni razni križanci takozvanih buli-pasmina. I neke zvijezde te scene znaju pozirati sa psima koji još kao štenci imaju toliko iskrivljene kukove i laktove te tako bolesnu kralježnicu da gotovo uopće ne mogu normalno hodati.
U Hrvatskoj takav uzgoj i takvo križanje pasmina zabranjuje uzgojni pravilnik Hrvatskog kinološkog saveza. Svjetska kinološka organizacija, čiji je član i Hrvatski kinološki savez, priznaje više od 300 precizno standardiziranih pasmina pasa. Među njima su i neke pasmine čije karakteristike, pa i izgled, otkrivaju sav besmisao križanja i stvaranja takozvanih novih hibridnih pasmina. Tako je labradudl, nastao križanjem labradora i pudle, trebao biti pasmina koja će imati hipoalergenu dlaku koja se ne linja. No, tu su pasminu htjeli stvoriti uzgajivači koji očito nisu znali da vrlo slična pasmina u Italiji postoji već stoljećima.
To je lagotto romagnolo ili romanjanski pas za vodu, pas čija se dlaka doista ne linja, njegova dlaka ne izaziva alergije, a lako ga se nauči i da nađe tartufe. Za razliku od labradudla, lagoto iz odgovornog uzgoja ima rodovnik, s njim se može i na izložbe, a odgovorni uzgajivači za njih mogu obaviti i genetske testove koji će jamčiti da potomstvo neće imati nikakvih nasljednih bolesti. Ništa od toga s labradudlom ili bilo kojom drugom takvom kvazi-pasminom nije moguće.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
