Božinović je kazao kako migranti većinom dolaze s Bliskog istoka i sjevera Afrike, no da zbog liberalizacije viznog režima u susjedstvu, „prije svega u Srbiji i BiH”, stižu i stanovnici država poput Burundija i Kube
UGOSTIO BUGARSKOG KOLEGU
Božinović: Ilegalne migracije u 2023. približavaju se razini migrantske krize iz 2015. i 2016.
Brojevi ilegalnih ulazaka migranata na područje Europske unije ove se godine približavaju razini iz 2015. i 2016. godine, rekao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji za medije sa svojim bugarskim kolegom.
Božinović je u Zagrebu ugostio Ivana Demerdžijeva, potpredsjednika bugarske tehničke vlade za javni red i sigurnost i ministra unutarnjih poslova.
Hrvatski ministar rekao je da je s bugarskim kolegom glavna tema bila migrantska kriza koja „po svim pokazateljima ne samo da ne jenjava” po pitanju ilegalnih ulazaka na teritorij Europske unije, „nego su u prvim mjesecima 2023. brojevi veći nego što su bili prošle godine” i približavaju se brojevima, posebno kad je riječ o azilu, iz 2015. i 2016.
Božinović je kazao kako migranti, kao i ranije, većinom dolaze s Bliskog istoka i sjevera Afrike, no da zbog liberalizacije viznog režima u susjedstvu, „prije svega u Srbiji i BiH”, stižu i stanovnici država poput Burundija i Kube.
- Samo prošle godine države članice EU-a zaprimile su gotovo milijun zahtjeva za međunarodnom zaštitom- nastavio je ministar.
Naglasio je kako su jedan od uzroka većeg broja migracija posljedice ruske agresije na Ukrajinu koje su poremetile svjetske ekonomske tokove i velik broj ljudi gurnule ispod granice siromaštva, ali i ugrozile opskrbu hranom upravo onih područja koje su već ranije imale takvih poteškoća.
Na veći broj dolazaka utjecali su i katastrofalni potresi u Turskoj i Siriji koji su se dogodili upravo na području gdje je boravio velik broj izbjeglica iz Sirije i drugih država.
- To nas sve skupa stavlja pred velik izazov. Europa se ne može zatvoriti, no Europa se mora nositi u borbi protiv ilegalnih migracija i protiv onih koji na toj nesreći zarađuju- rekao je Božinović, naglasivši da ni Bugarska ni Hrvatska ne mogu same rješavati to pitanje koje će dominirati ovom i sljedećom, izbornom godinom u EU-u.
Božinović je kazao kako je u interesu Hrvatske, koja je s početkom godine postala članica šengenskog područja, da mu se što prije pridruže i Bugarska i Rumunjska.
To nije samo „deklarativna volja i želja” Hrvatske nego ona na tome „intenzivno radi” u suradnji sa Sofijom i Bukureštom.
Uskoro bi u Hrvatsku trebao stići i rumunjski ministar, najavio je Božinović.
Ulazak dviju zemalja u šengenski prostor krajem prošle godine blokirala je Austrija, a bugarskom članstvu usprotivila se i Nizozemska.
Demerdžijev, ministar u tehničkoj vladi države koja u travnju izlazi na pete izbore u dvije godine, tada je tu odluku nazvao „uvredljivom” s obzirom na „izuzetne napore” Sofije kako bi ispunila zahtjeve Bruxellesa.
U srijedu u Zagrebu rekao je kako Bugarska vidi „sve više razumijevanja” iz Europske komisije i drugih članica Unije.
- Bugarska i Rumunjska u šengenskom prostoru ne bi bile samo znak dobre volje prema nama, nego i korist za sve druge države- rekao je bugarski ministar, naglasivši da je podrška Hrvatske tom članstvu „jako važna” te da joj njezina „iskustva i dobre prakse jako pomažu i iznimno su vrijedna”.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
