Bliže se izbori u BiH, a proteklog tjedna su se zbog izbornog zakona i prava Hrvata čula opasna huškanja, prijetnje, organizirali su se prosvjedi... Na osnovna pitanja odgovara politolog dr.sc. Jakov Žižić
Bosanski lonac opet vrije: Šest ključnih pitanja i odgovora o najvećoj krizi nakon Daytona
Politička situacija u BiH je jedan od najzamršenijih problema u Europi, zamršena je, a još ju zamršenijom čini međunarodna zajednica. Oni imaju veliku moć, nositelji su moći i imaju vlast. To je ovo što bi Schmidt trebao raditi, ali nije, on je nametnuo jednu vrlo tehničku stvar. Od 2000.godine visoki predstavnici su se počeli snažno uplitati u političke odnose, mijenjati ustavno uređenje, najprije Federacije u kojoj žive Bošnjaci i Hrvati. Sve što su radili je prvenstveno išlo ka ukidanju mehanizama koji omogućavaju podjelu moći na jednakopravnoj osnovi između Hrvata, Bošnjaka i Srba. Taj put je u interesu bošnjačke politike kao većinskog naroda. Oni smatraju da, osim što su brojčano nadmoćni (njih je više od 50 posto), da i na osnovi da su one jedine istinske žrtve rata u BiH, zemlje treba biti uređena tako da oni imaju svu moć. Hrvata ima oko 15 - ak posto na razini države, a Bošnjaci ju ne žele dijeliti s njima.