Otpadaju fasade, pacijenti leže u sobama bez klime, sve trune... Imamo vrhunsku opremu u sramotnim uvjetima, a država za obnovu godinama ne daje novac...
Bolnice u raspadu: Otpadaju fasade, a zidovi trule od vlage
Pogledajte, ovdje su nam lijekovi. To onda ljudima dajemo intravenozno. Zaista sramota u 21. stoljeću, pokazuje sestra Gordana skladište šibenske bolnice u kojem se 'čuvaju' lijekovi.
Po infuzijskim otopinama, injekcijama, cjevčicama, oralnim lijekovima sa zidova i stropa stalno pada žbuka i prašina . Kućni majstori, čistačice, sestre, magistre i magistri farmacije stalno, s više ili manje uspjeha, čiste i nastoje pronaći nove načine kako skupe rekvizite i medikamente zaštititi od prljavštine.
Izgradnjom Objedinjenog bolničkog hitnog prijema Služba bolničke ljekarne je 'privremeno' izmještena u potpuno neprikladan prostor. Oftalmološka ambulanta smještena je u još gorim uvjetima. Posebno čekaonica, s čijeg stropa je žbuka stalno padala po pacijentima, zbog čega su je jednostavno uklonili.
- Dobro je dok ne padne kiša. To je najbolje ne vidjeti - kažu pacijenti u čekaonici. Naime, oborinske vode, kako u ljekarni, tako i u oftalmološkoj ambulanti, prolaze kroz krovove i stropove. Tada se ispod najugroženijih mjesta postavljaju kante u koje osoblje skuplja kišnicu, a pacijentima je preporučljivo ili ne dolaziti ili odjenuti kabanice i gumene čizme.
O tome u sušnim razdobljima zorno svjedoče od vlage napuhana žbuka na zidovima i žuto-smeđi tragovi. Ne treba puno mašte za zamisliti u kakvom su stanju instalacije u zidovima i podovima. U WC se u ovim dijelovima bolnice nikome ne preporučuje ići, pa ni pogledati…
Bolnica je otvorena prije 132 godine
Odlukom Sabora Kraljevine Dalmacije u Šibeniku je 24. lipnja 1883. godine otvorena Pokrajinska bolnica s ludnicom. Nova, za ono vrijeme vrlo moderna bolnica, bila je paviljonskog tipa, a takva je ostala i danas. O 50. obljetnici postojanja, 1933. godine bolnica je imala 558 ležaja. Danas u šibenskoj Općoj bolnici ima mjesta za 305 bolesnika, o kojima, uz rad u polikliničkim ambulantama i stacionarima, skrbi 190 liječnika i 350 medicinskih sestara.
Iako još uvijek ima dijelova bolnice koji zahtijevaju hitnu intervenciju, daleko su ona vremena kada je na Odjelu kirurgije na pacijente padao strop, a na Odjelu uha, grla i nosa zbog prljave vode u slavinama bile otkazivane operacije i voda se nosila u kantama... U posljednjih 20 godina rekonstruirano je i obnovljeno 90 posto bolnice, tako da posljednjih godina ovu zdravstvenu ustanovu hvale i turisti iz puno razvijenijih zemalja koji se nesretnim slučajem ovdje zateknu.
''Jedino pravo rješenje je gradnja nove bolnice''
Uz spomenutu ljekarnu i oftalmološku ambulantu, prostorne probleme još uvijek imaju Služba ortopedije i traumatologije, Služba hemodijalize, Služba patologije i citologije te Dermatološka poliklinika. Već tijekom ove godine trebali bi početi radovi na uređenju i nadogradnji zgrade bivšeg ATD-a, gdje će biti izmješteni ljekarna, dermatologija, oftalmologija, te patologija s citologijom. Izmještanjem će biti oslobođen prostor u kojem će se urediti hemodijaliza te Služba ortopedije s traumatologijom... Posao će koštati oko 15 milijuna kuna i bit će završen do kraja 2016. godine.
- U novim, moderno koncipiranim zdravstvenim ustanovama, s manje prostora, manje ljudi, manje opreme, manje energije u manje vremena moguće je organizirati posao mnogo kvalitetnije. Osim zbog dotrajalosti, ovakva stara bolnica paviljonskog tipa zbog raspršenosti ima i velike organizacijske probleme. Jedino pravo rješenje je gradnja nove bolnice. Međutim, o njenoj gradnji i preseljenju iz centra grada govorimo već 25 godina. Realno, tako nešto možemo očekivati tek za 15-20 godina, a za to vrijeme treba na ovom prostoru raditi normalno, održavati i unapređivati i prostor, opremu i znanja. Bolest ne čeka bolja vremena - rekao nam je sanacijski upravitelj bolnice dr. Ante Županović , koji zahvaljuje požrtvovnosti osoblja i dragom Bogu da nabrojeni nedostaci ovi do sada nisu bili pogubni za pacijente.
Nova bolnica će se sigurno čekati još dugo, a kritika Ministarstva zdravlja, kaže Županović, tu je suvišna.
- Mi smo u svemu ovome kao i sve druge bolnice. Nalazimo se u jednom ružnom vremenu velikih restrikcija. Činjenica jest da se nakon toliko desetljeća zdravstvo konačno mora reorganizirati u smislu veće učinkovitosti, veće iskorištenosti i kapaciteta i ljudi…. Nažalost, uvjeti su takvi kakvi su i moramo im se prilagoditi - kaže dr. Županović.
''Pulska psihijatrija je pravi horor''
Iako je započela gradnja pulske bolnice čiji je projekt trebao "startati" još 2003. godine, za vrijeme vlade Ivice Račana, pacijenti koji "danas" trebaju pomoć žale se na višemjesečna čekanja na pojedinim odjelima, kao i na očajne uvjete u nekim djelatnostima bolnice.
- Pulska psihijatrija je pravi horor. Kada pada kiša sve prokišnjava , kante se stavljaju dok ljudi čekaju po čekaonicama, zidovi su derutni, hodnici su kao iz nekog horor filma, rupe su posvuda. Zidovi su oljušteni i vidi se da se nije ulagalo desetljećima - kazao je jedan pacijent. Drugi se pak žale da za neke preglede čekaju čak i po deset mjeseci .
- Evo, naručen sam sam tek za 10 mjeseci na ultrazvuk štitnjače. Sva sreća da nije ništa ozbiljno i da mogu čekati pregled, ali pitam se što je s onim ljudima koji moraju doći na pregled jer je njihovo zdravstveno stanje ugroženo - rekao je jedan Puljanin.
Najteže je na psihijatriji i dijalizi
Takvu situaciju u pulskom zdravstvu potvrdila je i sanacijska upraviteljica bolnice dr. Irena Hrstić.
- Iako smo uveli nove ekstra termine srijedom poslijepodne i subotom, na oftalmološkom odjelu i dalje se čeka po sedam mjeseci na pregled, a na ultrazvuk štitnjače 10 mjeseci. Što se uvjeta rada tiče, najteže je stanje na psihijatriji i na dijalizi gdje, osim problema oko derutnih prostora, ima i problema s uvjetima rada. Obzirom da krov na psihijatriji prokišnjava, smanjene su prostorije u kojima se uopće može raditi, pa je doista stanje katastrofalno - rekla je dr. Hrstić.
Mole Boga da ne padne kiša jer sve prokišnjava
Svako nevrijeme u zgradi pulske psihijatrije znači prokišnjavanje, poplave i puno briga . Zgrada datira još iz doba Austrougarske, a u nju se nije ulagalo desetljećima, izuzev djelomičnih popravaka krova. Kada pada kiša neke sobe poplave pa su na odjelu bili prinuđeni i dio prostorija zatvoriti i snalaziti se dalje kako znaju i umiju.
- Usprkos svemu mi radimo i povlačimo se iz prostorija na odjelu gdje je bilo nemoguće raditi. Kada su kišni uvjeti čekamo ljeto da se sve posuši, a na jesen ponovno strepimo zbog kiša. Oko 30 posto prostorija nije u funkciji, upravo zbog prokišnjavanja i derutnog stanja. Na ženskom dijelu psihijatrije više nije u funkciji dnevni boravak pa bolesnice moraju obavljati sve u sobama, uključujući i hranjenje. Na tom odjelu nema više niti sobe za intenzivnu njegu koja je također zatvorena zbog prokišnjavanja - objasnio je ravnatelj psihijatrije OB Pula, dr. Ivica Šain .
Zbog teških uvjeta rada čak nije u funkciji ni svlačionica medicinskog osoblja, a i neke liječničke sobe. Na dan kroz hodnike psihijatrije zna proći oko 300 pacijenata iz cijele Istre, a taj pulski odjel jedini je na tom području.
- Drugi problem je što ni lift nije u funkciji, popravak je skup pa teže pokretni bolesnici moraju proći dva reda stepenica da dođu do liječnika - kaže dr. Šain.
''Sve je derutno, staro i smrdi na vlagu''
I pacijenti se žale na katastrofalne uvjete prilikom dolaska na psihijatriju.
- Dolazim povremeno, ali uvjeti su nemogući. Sve je derutno, staro, smrdi na vlagu, a pogled na crne zidove u kutevima doslovce šokira. Ne krivim liječnike i medicinsko osoblje, oni rade svoj posao i to dobro. Zapravo ih žalim što moraju raditi u tim uvjetima. Čekamo novu bolnicu i nadam se za puno bolji odjel psihijatrije od ovog - rekao je jedan pacijent.
U tako derutne hodnike i čekaonice dolaze djeca i adolescenti s roditeljima koji, kako je rekao dr. Šain, ostaju zatečeni stanjem na tom odjelu.
>>> Kakva su vaša iskustva s hrvatskim bolnicama? Pozivamo vas da nam pošaljete vaše fotografije iz bolnica, priče, pritužbe...na adresu reporter@24sata.hr, MMS možete poslati na broj 099 224 2424 ili se javiti na telefon 01 24 24 242.
Pokretanje videa...