Bok pneumokok: Cijepljenjem se može prepoloviti broj upala pluća i smanjiti broj upala uha

Pandemija korona virusa, koja podrazumijeva nošenje maski i držanje distance te češće pranje i dezinfekciju  ruku donijela je smanjeni pobol kod niza respiratornih infekcija, no manjem udjelu djece oboljele od posljedica infekcije pneumokokom zasigurno je doprinijela i činjenica da je cjepivo protiv pneumokoka od 2019. godine ušlo u program obaveznih cjepiva za djecu do godine dana starosti.

Cijepljenje je najbolji oblik prevencije infekcije, a time i komplikacija koje nose određeni serotipovi. Među njima je, primjerice, serotip 3, koji je povezan s vrlo kompliciranim upalama pluća, i vrlo je aktivan posljednjih nekoliko godina. Jedan od njih je i serotip 19a, koji pokazuje visoku rezistentnost na antibiotike, pa je liječenje invazivnih bolesti pluća koje može izazvati često puno teže. Zato bi bilo važno da roditelji budu svjesni velikih prednosti cijepljenja u odnosu na blage nuspojave koje ono može izazvati i da cijepe svoju djecu u skladu s preporukama liječnika - rečeno je na okruglom stolu pod nazivom 'Aj bok pneumokok', koji je u utorak održan u organizaciji portala missMAMA. 

POGLEDAJTE VIDEO: Otpornost na antibiotike sve je veći globalni problem

Pokretanje videa...

01:08

Visoka temperatura nije znak da treba odmah uzeti antibiotik | Video: 24sata/pixsell

Cijepljenje protiv pneumokoka u Hrvatskoj je od 2019. godine ušlo u Nacionalni program imunizacije, kao jedno od obveznih cjepiva za djecu do godine dana, s tim da se po preporuci liječnika mogu cijepiti i starija djeca. Pneumokok je najčešći uzročnik bakterijske upale pluća, ima veliku rezistentnost na antibiotike i može imati ozbiljne posljedice na zdravlje posebno kad je riječ o maloj djeci.

Pneumokok zahvaća gornje dišne puteve, a najčešći kliconoše su prvenstveno djeca do 5 godina starosti, odnosno djeca do dvije godine, koja ne mogu stvoriti antitijela na polisaharidnu ovojnicu pneumokoka. Zato se kod njih primjenjuje konjugirano cjepivo, a iskustva pokazuju da nakon što se procijepi najmlađa populacija pada udio oboljelih u starije djece te kod odraslih, jer se širenje pneumokoka zaustavlja, rekla je prim. Jadranka Kelečić, pedijatar sa specijalizacijom iz imunologije i alergologije iz KBC Zagreb.

- U KBC Zagreb  najčešće primamo najteže slučajeve pneumokoknih bolesti poput bakterijemije i upale pluća. Ove godine ih je bilo znatno manje, iako imali smo djece s distrukcijom plućnog tkiva što je vrlo težak slučaj. Ono što bih željela napomenuti jest činjenica kako je riječ o djeci koja nemaju nikakvih kroničnih bolesti niti predispozicija za teške respiratorne bolesti. Dakle, od teških
pneumokoknih bolesti mogu oboljeti i prethodno potpuno zdrava djeca. U obaveznom programu cjepiva trenutno je uvršteno 10 valentno cjepivo protiv pneumokoka u kojem nisu pokriveni svi sojevi, od kojih su neki vrlo opasni. Na tržištu postoji i 13 valentno cjepivo, koje se po programu koristi za djecu kronične bolesnike, a mi bismo kao struka predložili uvođenje tog cjepiva i u obvezni program za svu djecu - kazala je.

Dodala je kako su djeca koja su lani liječena bila cijepljena, no ne rade se serološki testovi, pa nije moguće reći je li cjepivom bio 'pokriven' tip virusa kojim su bili zaraženi, ili ne.  

Naime, iako su preporuke stručnjaka bile drukčije, u Hrvatskoj se trenutno kod cijepljenja zdrave djece primjenjuje 10-valentno cjepivo, dok se kod djece s kroničnim bolestima - poput kardioloških pacijenata, onih sa respiratornim bolestima ili kod onkoloških pacijenata - primjenjuje 13-valentno. 

- Ono bez sumnje povećava ukupnu zaštitu, i to za otprilike 10 posto, jer takvo cjepivo sadržava i neke viruse koji se često javljaju u Hrvatskoj, kao što su serotip 19a ili serotip 3. Zbog toga se trebamo nadati da ćemo kod sljedećeg naručivanja cjepiva ipak izabrati 13-valentno - ističe prof. dr. Goran Tešović, infektolog sa specijalizacijom iz pedijatrijske infektologije, inače pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djeve u Klinici 'Fran Mihaljević'.

Dodaje kako postoji više od 85 serotipova pneumokoka, a najteže infekcije su uzrokovane tipovima 4, 6, 9, 14, 18, 19 i 23. Na spomenute sojeve otpada oko 90 posto invazivnih infekcija kod djece i 60 posto kod odraslih. 

- Sada su u pripremi i 15-tovalentno, pa i 20-tovalentno cjepivo, koja će sigurno podići razinu zaštite kada se počnu primjenjivati, iako je zapravo teško reći koliko ona mogu biti učinkovita. Naime, nakon određenog razdoblja može doći do zamjene prisutnih serotipova, te do javljanja nekih tipova pneumokoka koji niti tim cjepivima nisu pokriveni. Tada može doći do povećanja udjela pneumokoknih infekcija, ali sigurno ne više na onoj razini kao prije cijepljenja - pojašnjava.

Dodaje kako su to pokazala iskustva zemalja koje su cjepivo protiv pneumokoka uvele i prije 20-ak godina. 

- Prema tim iskustvima, s većom procijepljenošću možemo računati na to da će upale pluća koje su posljedica pneumokoka pasti za 50 posto, upale srednjeg uha koje su s njim povezane za 35 posto, a invazivne bolesti  pluća i za 70 posto. Iskustvo u zemljama koje cijepljenje provode dulje vrijeme pokazuje da se to kroz neko vrijeme može malo promijeniti, ali se nikad ne vraća na 'staro' - kaže Tešović.

Dodaje kako će konačno rješenje u borbi protiv pneumokoka donijeti tek suvremenija cjepiva, koja neće biti bazirana na polisaharidnoj kapsuli pneumokoka, no teško je predviđati kada bi ona mogla biti u primjeni.  

- Protekla je godina zaista bila neobična, pa je teško zaključiti trebamo li zaustavljanje širenja pneumokoka pripisati cijepljenju ili mjerama zaštite, no jedno sigurno pokazuje: Da ćemo i nakon što pandemija prođe morati nastaviti prati ruke i držati distancu tamo gdje je to moguće. Naravno, u dječjim kolektivima to nije moguće, pogotovo u kolektivima s malom djecom, koja stvari još stavljaju u usta jer tako upoznaju svijet. No, rekla bih da jedna mjera koje se u Hrvatskoj često pomalo plašimo, može značajno doprinijeti u zaustavljanju širenja bolesti: Provjetravanje - kaže pedijatrica prim. dr. Giovanna Armano.

Kaže kako svojim pacijentima često priča o djeci u skandinavskim zemljama, koja u vrtiću spavaju na terasi, na svježem zraku - dobro ubundana, jer je hladno. 

- Kad bih ja roditeljima predložila da djecu stave spavati vani, s tim da je u skandinavskim zemljama zimi puno hladnije, pitali bi se što se sa mnom dogodilo, a činjenica je da djeca u tim zemljama puno rjeđe obolijevaju od respiratornih bolesti - kaže dr. Armano. 

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje umre 800.000 djece od teških pneumokoknih bolesti. U  Hrvatskoj nemamo konkretne podatke koliko djece godišnje oboli od pneumokoknih bolesti jer se trenutno ne vodi potpuna evidencija, istaknula je prim.mr.sc. Diana Nonković voditeljica odjela za nadzor nad zaraznim bolestima, HZJZ Split. 

- U Dalmaciji proteklih desetak godina bilježimo nešto veći otpor roditelja u odnosu prema obveznim cijepljenjima u okviru Nacionalnog plana imunizacije, pa smo u sklopu HZJZ-a otvorili i savjetovalište za roditelje, u sklopu kojega nastojimo podići svijest o važnosti cijepljenja. Dodaje kako strah od nuspojava cijepljenja nije opravdan kada se te nuspojave usporede s dobrobitima, pogotovo što se s vremenom razvijaju sve kvalitetnija cjepiva - kazala je Nonković. 

- Zato roditelje treba podsjetiti da cijepljenjem zapravo štite zdravlje svoga djeteta, što je u ovom slučaju vrlo važno zbog visoke rezistentnosti pneumokoka na antibiotike, zbog čega su posljedice često vrlo komplicirane za liječenje - rekla je. 

Kod pneumokoka je poseban problem i visoka upotreba antibiotika širokog spektra koja dovodi do visoke rezistencije pneumokoka na niz antibiotika, što često dovodi do problema u liječenju, kaže dr. Jadranka Kelečić. Srećom, još uvijek postoje lijekovi koje je moguće primijeniti i za su liječenja najčešće uspješna, no liječenje može biti teško.