Nekadašnji beauty rituali bili su opasni: Limunska kiselina u oči, olovo za super bijelu kožu lica

Žene Dinastije Ming vjerovale su da ih valjak od žada rješava negativne energije – i danas je ta stvarčica popularna, koristimo je za smanjenje otečenosti lica. One su vjerovale da žad ruši energetske blokade te da se na taj način tijelo rješava lošeg chija, odnosno negativne energije. Istina da roler, radi samih pokreta, uistinu smanjuje otečenost lica, no to je radi valjanja hladne mase po licu.

Kombinacija mlijeka i bisernog pudera

Kineskinje su se voljele i pudrati – njihov je omiljeni dodatak bio biserni puder. Zabilježeno je čak da su ga njihove plemkinje i jele. U knjizi tradicionalne kineske medicine, među ostalom, stoji da su radile korektor za lice miješanjem mlijeka i bisernog pudera.

BILO JEDNOM DAVNO U KUPAONICI... Njega drevnih dama: Magareće mlijeko, ocat i lavlja mokraća!

Što se tiče bisernog pudera danas, on i dalje postoji: nova varijanta hidratizira kožu, potiče proizvodnju kolagena, ima anti-upalna svojstva...

U Srednjem vijeku bili su popularni sapuni od biljaka, pepela i životinjske masnoće. To je doba u povijesti poznato kao mračno, ljepota se svela na njegu. Čak su pisani zakoni protiv šminkanja i uljepšavanja. Smatrani su mamcem za – muškarce, na usne u boji ili uređivanje lica gledalo se s negativnim konotacijama.

Čak je žene bilo strah da će ih, ako se šminkaju, proglasiti vješticom... Ipak, bile su kreativne, pa su na kosu stavljale tonik od luka koji je temeljito čistio masnoću. Kosu su njegovale i finim sastojcima, pa su se u omiljenim formulama našli med i vino.

Cikla, ali i dlake od miša

Ipak, mnoge su koristile razne bobice, ciklu i korijenje od čega su radile boju za usne, miješajući ih s masnoćom. Doduše, bila je to mnogo prirodnija i nježnija boja i nije se mogla usporediti s današnjim formulama. Poželjna je, dakako, bila natural nijansa, žene su bez problema mogle proći s blagim tonom na usnama.

Srednji vijek poznat je i po jednom bizarnom kozmetičkom trendu – u modi je bilo visoko čelo, često su dame brijale kosu tik iznad čela, a ponekad bi otišle i obrve, pa čak i trepavice. Moderan izgled bio je čisto lice, jedina boja na licu bile su oči. A kad su poželjele nove obrve, koje nisu izrasle tako brzo, nalijepile bi si komadić kože s dlakama od miša ili nekog drugog glodavca.

Tako ćelave, i sa životinjskim obrvama, oko vrata su nosile dragi kamen opal – vjerovale su da će im kosa postati plava, odnosno da neće potamniti. Imali su i oni ikone ljepote, a to su bili anđeli. Pošto su ta nebeska bića nosila plave uvojke, to je bio hit.

Blijeda put i otrovno olovo za aristokratsku put

Izlaskom iz Srednjega vijeka, mijenja se i ljepota, jedna od onih koja je zastupala ideju ponovnog šminkanja bila je Elizabeta I. Blijedu put ona i dame postizale su mješavinom olova i octa. Naravno da je to bilo opasno i otrovno, stoga je s vremenom izgubila kosu te dobila ekstremne ožuljke. To je dovelo do toga da žene čupkaju kosu na vrhu čela, jer su bile proćelave. Tada, naime, smrt uzrokovana kozmetičkim preparatima nije bilo ništa neobično.

No, u to doba bile su moderne i neke zdravije opcije - koristili su zdrobljene kukce kao bazu za boju za usne. Općenito, bio je to trend u to doba, crvene usne značile su eleganciju i ženstvenost. Da, kasnije su se konotacije na crvene usne promijenile, to samo dokazuje kako je pojam privlačnosti relativan.

No oko 16. stoljeća žene su i dalje bile blijede, moderna bijela put dokazivala je aristokratski, bogatiji status, pošto su tamnije žene očito radile u polju i imale osunčano lice. I dok su one kopale, neke su se dame kupale u crnom vinu. Na primjer, škotska kraljica Mary - bila je na pravom putu jer grožđe sadrži resveratrol, tvar koja ima anti-age svojstva. Kozmetičke formule s resveratrolom danas su itekako popularne.

Konjak, jaja, mlijeko i limun za lice

Nakon nje, beauty zvijezda je bila Maria Antoaneta - lice je njegovala raskošnim ritualom koji je uključivao konjak, jaja, mlijeko i limun. Bila je poznata po raskošnom načinu života, sve je kod nje bilo veliko i bogato, uključujući ogromne bijele perike, trend toga vremena. 

Mnogo dalje i nešto kasnije, u hladnoj Rusiji, Katarina Velika otkrila je novi beauty trend – dan bi započela ledenom njegom lica. Ujutro bi prelazila kockicama leda po licu, vratu i dekolteu. Iako ima niz bizarnih momenata u ovoj povijesti njege, ovo je jedan od onih koji živi i danas. Naime, mnoge su moderne cure otkrile da ovo stvarno ima smisla, među njima i Kate Moss.

Umjetni madeži na mjestu ožiljka od vodenih kozica

Današnji filmovi prikazuju dame na francuskom dvoru s umjetnim madežima – nije to bilo slučajno, već su svi sakrivali (komadićima tekstila), i muškarci i žene, ožiljke od vodenih kozica koje su u to doba bile opaka, smrtonosna bolest. No i same su pomalo bile krive za veliku smrtnost: Lice su izbjeljivale olovom, jer hit je bilo besprijekorno bijelo lice.

Iz tog vremena, 18. stoljeća, ostao je zabilježen i jedan tonik za one koje su preživjele trackanje olovom, napravljen od mirisnih  jagoda i finog vina. Nagrada nakon opakog tretmana. Žene toga doba tom su mješavinom hidratizirale lice i održavale kožu  ujednačenom.

Uskoro stiže još jedno vrijeme jednostavnosti, crvene usne sada su stvarno OUT – nose ih samo žene lakog morala i glumice. S druge strane, popularni su lagani, prirodan puder u prahu od bisera ili riže. Žene tog doba, u 19. stoljeću, koristile su ga i protiv crvenila na licu.

Limunska kiselina za čaroban pogled

Vrijeme je stiglo za još jedan bizaran beauty trik - kapi od limuna kapale su u oči, kako bi pogled bio sjajniji. Pošto su imale malo šminke, odnosno nimalo, žene su puštale duge kose, a jedna od ikona tog trenda bila je austrijska carica Elisabeta, od milja zvana Sisi, čiji su uvojci sezali do poda.

Bila je poznata po ljepoti i brizi o tijelu, a osim toga svakodnevno je radila duge šetnje, vježbala je i brinula se o liniji. Kosu je prala svaka tri tjedna, s jajima i brandyjem, a procedura je trajala čitav dan. Sušenje je, naravno, bilo prirodno, trajalo je više sati, dok je ona šetala dvorcem. Usput je ruke i lice njegovala pakungom od zdrobljenih malina.

Negdje u to vrijeme, u Velikoj Britaniji kraljica Victoria kapala je dragocjeno, prefino i mirisno ulje ruže na svoje kožnate rukavice. Bila je uvjerena da ovaj ritual jača njezin imunitet i podiže raspoloženje. Nije bila daleko od istine.

Krajem 19. stoljeća, točnije 1870. godine, dešava se  još jedna kozmetička revolucija - parfumer Pierre François Pascal Guerlain predstavlja ruž u formuli sličnoj današnjoj. 

Varaju i jako dobro skrivaju svoje afere: Ovi horoskopski znakovi ne znaju što je vjernost u vezi