Obavijesti

Sport

Komentari 6

Bio je košarkaški genijalac, a u početku su ga zvali Čačkalica...

Bio je košarkaški genijalac, a u početku su ga zvali Čačkalica...
2

Krešo Ćosić jedan je od najvećih hrvatskih sportaša u povijesti i čovjek čije ime nosi hrvatski košarkaški Kup. Preminuo je na današnji dan 1995. godine u Baltimoreu (SAD)

Na današnji dan prije 23 godine umro je Krešimir Ćosić. Po mnogima najveći hrvatski košarkaš u povijesti preminuo je u Baltimoreu 25. svibnja 1995. godine i Hrvatskoj u naslijeđe ostavio košarkaško ime s kojim se po mnogima može mjeriti tek ono velikog Dražena Petrovića.

- Bolest se pojavila 1994. Ništa mi nije govorio, primijetio je čvorić u preponi i na vratu i otišao je ravno liječniku. Kad su napravili biopsiju, onda mi je rekao. Naravno da mi je bio šok, mislila sam da sanjam. Počeo se liječiti. Predložili su mu kemoterapiju, pa presađivanje koje je na kraju bilo na neki način pogubno. Već je bio u remisiji, bilo mu je bolje, ali nakon presađivanja koštane srži sve je krenulo po zlu. Dobio je hepatitis i otkazala je jetra - rekla nam je jednom prilikom Krešina supruga Ljerka.

Krešo je preminuo u 47. godini, a Ljerka je ostala sama s troje djece. 

- Bili smo uvjereni da će se izvući, do zadnjeg trenutka sam vjerovala. Nakon toga suočiš se s grubom stvarnošću. Bila je mogućnost ostati s djecom u Americi ili se vratiti kući, što sam i odlučila - rekla je Ljerka.

U velikoj karijeri Ćosić je osvajao zlata na Olimpijskim igrama te SP-ima, a velik trag ostavio je i u američkoj sveučilišnoj košarci. Poznat je bio po eleganciji, vrhunskoj tehnici, taktici, a prve košarkaške korake napravio je u Zadru gdje je i odrastao iako je rođen u Zagrebu. U startu mu nije bilo lako, a kako je bio visok i izrazito mršav šaljivi Zadrani su ga u početku karijere prozvali Čačkalica. Na kraju karijere nije mu se klanjao samo Zadar već i cijela Europa, SAD...

- Krešu sam upoznao kad je s 13 godina došao na selekciju k profesoru Leonardu Bajlu. Bio je 204 cm visok i imao samo 62 kilograma, a djeca, okrutna kakva već jesu, odmah su ga prozvala Auschwitz. S obzirom na svoju građu, nije uspio proći motoričke testove, no vidio sam da ima ‘mota’, da razumije košarku pa sam zamolio profesora da ga ostavi. Bajlo je s njim radio na motorici, ja na košarci i vrlo brzo je Krešo postao prvotimac Zadra - prisjetio se na 20. godišnjicu Krešine smrti Giuseppe Gjergja koji je po nekima i najzaslužniji što se Krešo uopće i počeo baviti košarkom.

Privatna arhiva obitelji Ćosić

U vremenu provedenom u Zadru isticao se i izvan terena, nepodopštinama...

- Krešu smo ispratili u Ameriku kao velikog zafrkanta, lika koji je znao sletjeti fićom u kanal, popiti i zapaliti cigaretu... Radio je sve što i drugi mladi u to vrijeme. A nakon par mjeseci vratio nam se kao svećenik, kao svetac koji ne pije, ne puši, pred kojim ne možeš ni ‘zabeštimati’ - nasmijao se Skansi.

Iz SAD-a se vratio kao mormon, a to u Zadru nije bilo prihvaćeno najbolje. Uostalom, kako priča Pino Gjerga, odrastao je u obitelji ateista i sve je iznenadio kad se u Zadar vratio s novim pogledom na vjeru. Rato Tvrdić priča da je bio iznimno duhovit čovjek, a Mirko Novosel otkriva kako je na putovanja uvijek nosio dva kofera puna knjiga.

- I najveći je igrač svih vremena izvan SAD-a - dodaje veliki Mirko Novosel.

Stručnjaci i danas smatraju da je Krešo mogao igrati značajnu ulogu u NBA ligi da se tamo odlučio okušati. U periodu od 1969. do 1973. godine igrao je za sveučilište Brigham Young. Bio je prvi igrač izvan SAD-a kojeg su uzeli na draft u NBA. Godine 1972. Portland Trail Blazersi izabrali su ga kao broj 1 u 10. rundi drafta. Zatim su ga sljedeće godine izabrali Lakersi u 5. rundi kao 15. izbor drafta. Iako je imao nekoliko ponuda iz profesionalne NBA lige, Ćosić se ipak odlučio za povratak u Europu. Njegovo sveučilište 2006. je umirovilo dres s njegovim imenom i brojem 11.

Uvršten je 1996. godine u prestižnu Kuću slavnih (Basketball Hall of Fame) i to kao tek treći neamerikanac u povijesti, čime je američka javnost priznala veličinu i trag koji je ostavio na kontinentu koji je ujedno i kolijevka košarkaške igre.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 6
Nevjerojatne brojke: Dinamo je kroz povijest Lige prvaka bolji od svih klubova regije zajedno!
PLAVA DOMINACIJA

Nevjerojatne brojke: Dinamo je kroz povijest Lige prvaka bolji od svih klubova regije zajedno!

Zagrepčani su od osnutka Lige prvaka (sezona 1992/93.) osvojili 33 boda, a Hajduk, Partizan, Crvena zvezda i Maribor zajedno njih tek 29. Ali Splićani su jedini igrali četvrtfinale elitnog natjecanja...