Na mjestu gdje je 51 Hrvat iz Lovasa 1991. natjeran na hod po minskom polju uredit će se spomen-područje. Projekt asocira na brazdu, 'ožiljak' na površini zemlje, a oblik križa na oprost i kršćansku tradiciju Lovasa
SPOMEN-PODRUČJE "MINSKO POLJE"
Bijeli 'ožiljak' na zemlji: Tu su ih tjerali da hodaju po minama
Križ ugrađen u zemlju. Križ za nevine žrtve iz 1991. - bijeli "ožiljak" na zemlji.
U srijemskom selu Lovasu u znak sjećanja na mještane poginule u Domovinskom ratu na mjestu gdje je 1991. počinjen jedan od najokrutnijih zločina u agresiji na Hrvatsku bit će uređeno spomen-područje.
'Krvava berba grožđa'
Naime, pripadnici lokalne Teritorijalne obrane i paravojne postrojbe "Dušan Silni" 18. listopada 1991. natjerali 51 mještanina Lovasa - koristeći ih kao živi štit - da na ulazu u selo "očiste" polje djeteline od mina koje je prethodno postavila tadašnja JNA. Rekli su im da idu "brati grožđe", što je poslije nazvano "krvavom berbom grožđa". Od eksplozije mina stradao je 21 mještanin, a njih 14 bilo je ranjeno.
- Lovas je podnio veliku žrtvu tijekom rata - smrtno je stradalo 89 mještana, što je 5,5 posto ukupnog broja Hrvata koji su živjeli u selu - kazala je općinska načelnica Tanja Cirba, dodajući da je u listopadu i studenome ‘91. u okupiranom selu ubijeno 70-ak mještana, uglavnom hrvatske nacionalnosti. Jedna osoba se vodi kao nestala.
- Prisutnost posjetitelja na spomen-obilježju - otvorenoj šetnici s navedenim imenima svih tragično preminulih, nevinih ljudi - dodatno naglašava ogoljelost, izloženost i ranjivost pojedinca u odnosu prema tragičnoj povijesti te lokacije. Mjesto patnje kroz ovaj projekt postaje mjesto sjećanja, uvjetovano kretanjem kroz svojevrsne postaje do središnjeg mjesta komemoracije i poštovanja - kratak je to opis prvonagrađenog rada - od pristigla 33 - na natječaju za izradu idejnog rješenja za spomen-područje "Minsko polje" u Lovasu.
Križ ugrađen u zemlju, a penje se uz brdašce
Projekt asocira na brazdu, odnosno bijeli "ožiljak" na površini hrvatske zemlje, a sam oblik križa na oprost i kršćansku tradiciju Lovasa. Cjelina te kiparsko-arhitektonske intervencije u sebi nosi asocijacije na križni put ratnog stradanja lokalnog stanovništva.
Općina, u čijem su sastavu Lovas i Opatovac, u projekt ušla u suradnji s Ministarstvom braniteljima, a zbog složenosti zadataka projekt je podijeljen u tri faze.
- To je tako i zbog mogućnosti financiranja, ali i značenja stradanja na nacionalnoj razini, koje treba dostojanstveno zabilježiti u prostoru kao trajno sjećanje. To je križ ugrađen u zemlju, a penje se uz brdašce, u centralnom dijelu se može zaustaviti, moliti, položiti vijenac ili upalili svijeću. I klupe su za odmor tu, i infotable na kojima će biti informacije o stradanju Lovasa i Opatovca - objasnila je načelnica, koja je bila i među članovima ocjenjivačkog suda, na čelu s arhitektom Antoniom Grgićem.
Izvedba spomen-područja počela bi u 2020. godini.
Inače, parcela nekadašnjeg minskog polja u vlasništvu je Općine Lovas, površine je 16.543 kvadrata i nalazi se na istočnoj granici sela uz prilaznu cestu, Ulicu bana Jelačića (županijska cesta Ž-4174), s njezine sjeverne strane.
Mučeni i ubijani s bijelim trakama oko ruku
Na svom putu prema okupaciji i uništenju Vukovara tzv. JNA i četnici iz Srbije uništavali su i ubijali sve što im se našlo na putu. Tako su 10. listopada 1991. okupirali i spalili Lovas. Zapalili su crkvu u Lovasu, a zatim natjerali hrvatske mještane da kao znak raspoznavanja da nose bijele vrpce oko ruke. Na hrvatskim kućama morale su stajati bijele plahte. Zapalili su, uništili i opljačkali 261 kuću.
Masakr nad nevinim stanovništvom ovog malenog srijemskog sela započelo je dva dana nakon što je Hrvatska proglasila neovisnost od Jugoslavije i nakon što je tzv. JNA zauzela to područje uz pomoć paravojnih formacija Dušan Silni. Tada su se odigrala brutalna ubojstva. O strašnim zločinima o Lovasu snimljen je potresni dokumentarac 'Krvava berba grožđa' redatelja Silvija Mirošničenka i producenta Antuna Ivankovića.
Svjedočenja preživjelih objavljena su u spomen knjizi „Krvava istina (novome životu ususret)“ koja je nastala u povodu dvadesete obljetnice ukopa posmrtnih ostataka 68 lovaskih Hrvata, koji su 1991. godine većinom bili pokopani u masovnoj grobnici, te u nekoliko pojedinačnih grobnica na groblju u Lovasu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
