Iz Sindikata biciklista upozoravaju kako u gradu, osim što ih nema dovoljno, stalci za ostavljanje bicikala uopće nisu adekvatni, a još manje sigurni
Biciklisti, oprez! U Zagrebu postavljene 'klamerice' koje bez po' muke iščupaju i odnesu...
Krađe bicikala u gradu Zagrebu postale su sve učestalije, a tome zasigurno kumuju i neadekvatno postavljeni stalci za ostavljanje bicikala po gradu. Možda najbolji, pomalo i bizarni primjer možemo pronaći u Masarykovoj ulici u samom centru Zagreba.
POGLEDAJTE VIDEO: Provjerili smo koliko je teško ukrasti bicikli u Zagrebu - i nije uopće!
Pokretanje videa...
Naime, četiri postavljene 'klamerice' za vezanje bicikala, doslovce se mogu bez problema i pretjeranog napora izvaditi iz tla. I odnijeti zajedno s biciklima. Problem je u tome što mnogi to ne znaju pa dnevno na tom mjestu zna biti i desetak ostavljenih bicikala na milost i nemilost lopovima koji su posljednjih godine postali sve kreativniji u svojim naumima.
- Mislim da su te 'klamerice' oduvijek bile neuporabljive, ali su ljudi tu stalno ostavljali bicikle jer vjerojatno nitko nije primijetio da se mogu tako lako izvaditi. No, u posljednje vrijeme moram reći da sam primijetila kako tu više nema bicikala kao inače - rekla nam je prodavačica koja već dvije i pol godine radi u obližnjem dućanu.
I doista, u srijedu oko podneva na nesretnim 'klamericama' u Masarykovoj bio je privezan tek jedan bicikl, a ubrzo je stigao i vlasnik. Kada smo mu demonstrirali neupotrebljivost stalka na koji je svezao bicikl, ostao je poprilično zbunjen.
- Nisam uopće znao da se mogu izvaditi, nemam komentara - kratko nam je rekao. Zasigurno ni on više tu neće 'parkirati'.
Obratili smo se i Gradu Zagrebu s pitanjem planiraju li nešto poduzeti u vezi toga, no odgovor još nismo dobili. Iz Sindikata biciklista, koji se već godinama bore za poboljšanje uvjeta za korištenje bicikla kao efikasnog, održivog i zdravog prijevoznog sredstva, kažu da ovo nije izolirani slučaj te da po Zagrebu, osim što nedostaje stalaka, ima mnogo onih koji uopće nisu adekvatni.
- Istina je da u Zagrebu nema dovoljno primjerenih stalaka i da krađe se često događaju. Osim što ih nedostaje, postoji puno neadekvatnih stalaka. Možda najbolji primjer za to su tzv. spirale i slični tome, koji omogućuju samo vezanje kotača i često uzrokuju oštećenja kotača i diskova. Građani ih s razlogom izbjegavaju i u zamjenu koriste prometne znakove, stupove rasvjete ili ograde što nije primjereno - rekli su iz Sindikata biciklista i komentirali kako Grad Zagreb i dalje postavlja nepropisne stalke usprkos Pravilniku koji je na snazi već 5 godina.
- Postavljanje klamerica započelo je 2014. godine čemu je prethodilo naše lobiranje za prestanak prakse postavljanja nefunkcionalnih spirala. Prve klamerice postavljane su na brojnim lokacijama u gradu (Gajeva, Gundulićeva, Masarykova, Petrinjska…) na način da se pričvršćuju vijcima što je dokazano loša metoda zbog izloženosti vandalizmu i lakog izvaljivanja iz ležišta. Drugi loš primjer je postavljanje pomičnih klamerica na betonskim stopama koje također osoba prosječne snage bez pretjerane muke zajedno s biciklom može utovariti u vozilo i odnijeti. Na neadekvatnost takvih stalaka upozoravali smo nadležne službe i zahtijevali njihovo primjereno učvršćivanje - rekli su.
Između ostalog, pozvali su Grad da ovaj problem riješi na što primjereniji način, a građanima savjetovali kako i na koji način mogu zaštititi svoje bicikle.
- Savjetujemo ljudima da pripaze gdje i kako ostavljaju bicikle te da ih svakako adekvatno pričvrste: među najsigurnijim rješenjima su U-lokoti, sajle se režu lako, brzo i tiho tako da predstavljaju svojevrsni poticaj lopovima koji financira i potiče njihovu “djelatnost”. Sajlu, međutim, nije loše upotrijebiti kao dodatno sredstvo osiguranja, primjerice, za zavezati kotač ili sjedalo za okvir kako bi se lopove onemogućilo da ih kradu brzo i bez alata - poručili su i dodali kako građani svoje bicikle mogu registrirati i putem Biciklističkog registra kako bi se dodatno 'osigurali' od krađe.
- Registracija bicikla je besplatna za sve, a bicikl se može dodatno zaštiti kupnjom naljepnice Biciklističkog registra koja služi i kao demotivacija samom kradljivcu. Biciklistički registar osmišljen je kao baza brojeva okvira koja je stalno dostupna svakome tko ima pristup internetu. Osim broja okvira, u bazi se pohranjuje i slika bicikla kao i dodatni opis. Ako bicikl bude ukraden vlasnik će ga označiti kao ukradenog, a prilikom prodaje novi kupac može lako provjeriti nalazi li se baš taj bicikl na popisu ukradeni - kazali su iz Sindikata biciklista.