Zima bez lomova i ozeblina dok Celzijusi lagano padaju...

Za svakih pet stupnjeva što se minimalna dnevna temperatura spusti broj ozljeda u odraslih raste tri posto, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Warwicku. Djeca su još ugroženija - kod njih broj ozljeda poraste osam posto. Za to su najčešće krivi padovi na poledici, a njih se najlakše može izbjeći prikladnom obućom. Treba izbjegavati visoke pete, a prednost dati obući debelih đonova s utorima poput onih na auto-gumama načinjenima od gume ili nekoga drugog materijala koji se ne kliže. 

Na Novom Zelandu služba za javno zdravstvo čak preporučuje ljudima da obuku čarape preko cipela što sprečava klizanje te doista smanjuje broj padova. No čak i u prikladnoj obući najbolje je držati se površina koje su posute solju ili pijeskom, a ako ne možete zaobići led, lagano se nagnite naprijed i hodajte malim koracima. Pokušajte ostati opušteni da vam koljena ne budu ukočena. Osobito budite oprezni pri ulasku i izlasku iz auta (ili tramvaja) jer statistike pokazuju da ljudi tad najčešće padaju. Poledice se osobito trebaju čuvati stariji ljudi jer je njima potrebno dulje vremena da se oporave.

Najčešće posljedice padova na poledici su nagnječenja ruku i nogu. Ljudi se pri padu često nespretno dočekaju na ruku, pa može doći i do prijeloma ručnog zgloba. Kod zimskih sportova, poput skijanja i daskanja na snijegu, stradava glava (u četvrtini svih nezgoda), što se može spriječiti odgovarajućom kacigom, a korisni su i štitnici za koljena i laktove.

Zagrijavanje je potrebno i prije čišćenja snijega

Prije čišćenja snijega treba se zagrijati, barem istegnuti leđa, ramena i ruke ili kratko prošetati.Uzmite laganu, široku lopatu i odgurujte snijeg umjesto da ga podižete jer to manje opterećuje.

Mjesec dana prije skijanja treba početi vježbati

Uganuća, istegnuća, bolovi u mišićima, ali i ozbiljnije ozljede, često su posljedica bavljenja zimskim sportovima bez pripreme. Prije odlaska na skijanje treba vježbati barem mjesec dana.

Dječje kacige moraju biti odgovarajuće veličine

Skijaške kacige za djecu moraju biti odgovarajuće veličine kako bi dobro prianjale i štitile glavu. I druga zaštitna oprema treba biti odgovarajuće veličine. Kacigu je dobro nositi i pri sanjkanju

Šal štiti od ozeblina, ali i od srčanog udara

Osim gripe i prehlada zimi su češći i srčani udari. Ledeni zrak izaziva skupljanje krvnih žila jer tijelo tako pokušava zadržati toplinu. Sužavanje žila povisuje krvni tlak i može smanjiti protok kisika u srce. U kombinaciji s napornim aktivnostima može izazvati srčani i moždani udar. Osobito su ugroženi stariji ljudi zato što su općenito slabijeg zdravlja, a s godinama slabi i osjetljivost na temperaturu, pa slabije osjećaju hladnoću. Najbolja zaštita je odijevanje u skladu s vremenom.

Nosite odjeću koja je otporna na vjetar i vodu, a preko usta i nosa stavite šal kako bi se zrak zagrijao prije nego što ga udahnete. Odjećom ćete se zaštititi i od ozeblina. Kapom i šalom zaštitite istaknute dijelove tijela (nos, uši, šake), nosite rukavice te obujte dva para čarapa - najprije pamučne, a onda vunene.

Grijanje ozeblog počinje iznutra

Ozebla koža je tvrda na dodir, blijeda, hladna i nema osjeta. Smrznuti dijelovi tkiva ne smiju se naglo grijati vrelom vodom. Ozeblom dajte čaja ili tople juhe pa tek onda možete grijati smrznute dijelove tijela toplom vodom (oko 15°C). Povisujte temperaturu za pet stupnjeva svakih pet minuta, sve do maksimalne temperature od 40 stupnjeva.

Pothlađenost je opasna za život

Ozebline često dolaze u paru s pothlađenošću, tj. hipotermijom koja nastaje zbog duge izloženosti hladnoći i može biti opasna za život. Simptomi pothlađenosti uključuju drhtanje, krutost mišića, nadutost lica, slabu koordinaciju i zbunjenost. Baš kao i kod ozeblina, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć.