Iako više od 90 posto novooboljelih mlađih od 60 godina nema nikakve kliničke simptome korona virusa, znanstvenici tvrde da se ne radi o mutaciji i slabljenju virusa te da on nije odjednom postao bezopasan.
NEMA OPUŠTANJA
Beroš: Virus je mutirao, blaži je. Znanstvenici: Ne postoji nijedan dokaz da je virus manje opasan
Ministar Vili Beroš u srijedu je rekao kako je optimističan glede novonastale situacije s novooboljelima od Covida-19.
- Preko 92 posto slučajeva svih, koji su novodijagnosticirani ispod 60 godina, nema nikakvih kliničkih simptoma - rekao je i dodao da je to obećavajuće i indirektni dokaz da je virus mutirao.
POGLEDAJTE VIDEO: Korona u Zadru
Pokretanje videa...
01:39
Međutim, znanstvenici se s time ne slažu. Ugledni molekularni biolog Gordan Lauc tvrdi kako dokaza da je došlo do mutacije ovog virusa - nema.
- U ovom trenutku nema istraživanja koja bi pokazala da se radi o nekom novom soju virusa koje je manje patogen. Osobno vjerujem da se ovdje radi o tipičnoj sezonalnoj prirodi SARS-CoV-2 virusa, tj. da virus tijekom ljetnog perioda uzrokuje puno blaži oblik bolesti. Molekularno objašnjenje tog fenomena najvjerojatnije je obnova funkcije mukozne barijere koja je naša prva linija obrane protiv patogena, a koju suhi zrak u grijanim prostorijama inaktivira i na taj način olakšava kako infekciju, tako i širenje virusa iz nosa u pluća - objasnio je Lauc.
On tvrdi da općenito, mutacije virusa mogu ići u oba smjera, odnosno da oni mogu mutacijom oslabjeti i ojačati, ali oko Covida je optimističan.
- Ne treba zaboraviti da je SARS-CoV-2 virus nešto što se javlja jednom u puno godina, tako da je puno vjerojatnije da će ga mutacije oslabiti, no ojačati - uvjeren je znanstvenik.
I tako, ne samo da virus nije oslabio, već prema tvrdnjama našeg znanstvenika, nema šanse ni da sam jednostavno nestane. Naime, talijanski profesor na Sveučilištu u Genovi, Matteo Bassetti, nedavno je rekao da je virus prije bio poput agresivnog tigra te da je sada poput divlje mačke i da će nestati sam od sebe prije nego se pojavi cjepivo.
- Ne vjerujem da će virus nestati sam od sebe, a situacija u južnoj Americi gdje upravo počinje zima pokazuje da je on i dalje vrlo opasan - bio je jasan Lauc. Dodao je i da će se u budućnosti pojaviti virusi koji će biti i gori od ovoga te da to može biti za 200 godina, a možda i za dvije godine.
Da virus nije mutirao, vjeruje i dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj Laboratorija za naprednu genomiku na Institutu Ruđer Bošković.
Zajedno s ostatkom tima dva se mjeseca bavi proučavanjem "genetskog zapisa" korona virusa, i napominje da se u ta dva mjeseca virus sigurno nije dramatično promijenio.
- U Srbiji, gdje kažu da je virus blaži sigurno nemaju genetske podatke s kojima bi to mogli dokazati, kaže Vugrek. I srbijanski, kao i hrvatski rezultati tih istraživanja nalaze se u svjetskoj bazi genetskih podataka o virusu. U njoj je trenutačno oko 18 tisuća analiziranih uzoraka, dok na Ruđeru rade na 21 uzorku, i rezultati su također u bazi.
Znanstvenici "čitaju" odakle je virus stigao, to se može definirati iz njegovog genetskog zapisa.
- Ne znam kako su u Srbiji zaključili da se virus toliko promijenio, jer prema slijedu njegovih DNA sekvenci, sigurno nije toliko promijenjen da je postao gotovo pa bezopasan. Ima određenih promjena, no što točno one znače, treba tek detaljnije proučavati. Mišljenja sam da, naprosto, više testiraju, i dolaze do zaključaka da je više onih koji su bolesni, ali bez simptoma, asimptomatskih slučajeva. I kod nas sigurno ima puno takvih, što bi se znalo kad bi se više testiralo - kaže dr. Vugrek.
POGLEDAJTE VIDEO: Đikić o korona virusu
Pokretanje videa...
01:29
Ogorčen je činjenicom da njegov tim ne može dobiti sredstva za daljnji rad preko zaklade za financiranje znanosti.
- Intenzivno smo radili u lockdownu, izložili se virusu, radili nakon potresa, i razočaravajuće je da nam se ne da novaca. A radili bi upravo na tome, da se dalje otkriva genetska pozadina virusa. Moglo bi se, recimo, ustanoviti, prateći DNA korak po korak, odakle je došao virus koji je zarazio one bez simptoma, kaže znanstvenik. Sad je jako bitno, zaključuje, analizirati "rukopis" virusa. Bez sekvenciranja virusa - otkrivanja njegovog genetskog zapisa, ne može biti niti cjepiva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
