NADA ZA ŠKOLJKE Aquarium u Puli brine za 34 periske koje će služiti za naseljavanje Mediterana nakon pomora. Osim njih, zbog ljudi i raznih bolesti, i druge se vrste bore za puko preživljavanje
NADA ZA OPSTANAK
Hitna pomoć za spas Jadrana: U Puli čuvaju periske i raže...
Beba raža Srećko, koja je na svijet došla u pulskom Aquariumu, sa svojih je sedam braće i sestara prebačena iz “jaslica” u “vrtić”. Ondje imaju pijesak u koji se mogu zakopati i imitiraju njegovu boju kako bi se sakrili.
- Samo mu repić viri. Svima je prirastao srcu, a njegov osmijeh nam je motivacija da i dalje nastavimo dobro raditi. S obzirom na to da su hrskavičnjače sve ugroženija vrsta, ovo je za nas posebno - rekla je vlasnica Aquariuma, dr. Milena Mičić. Njihovi sustanari su školjke periske, koje su počele naglo izumirati u Jadranu. Ondje ih je 34, a njih 20 uskoro će u Monako, u čijem su akvatoriju ugroženije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:03
- Dodatno smo tražili još 100 periski na skrb, a resorno ministarstvo, s obzirom na trenutačnu situaciju uginuća zbog parazita, brzo reagira. Smrtnost kod zaraze je oko 98 posto, a one koje se uspiju izvući i ozdraviti postaju jače i otpornije - kaže Mičić. Taj parazit ne voli niži salinitet pa, primjerice, periske koje su u manje slanim zaljevima imaju veće šanse preživljavanja. Sve preseljene periske vlasništvo su države i o njima brine tim djelatnika. Za hranu trenutačno izdvajaju 300 eura mjesečno, a uskoro će se taj iznos povećati.
- One trebaju miks fitoplanktona i zooplanktona te hranu bogatu silicijem koja je potrebna za razvoj - kažu u Aquariumu. Da je situacija za te školjke loša, kaže i dr. Ivan Cvitković iz Laboratorija za bentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
- Od 2016. bolest uzrokovana najvjerojatnije parazitom Haplosporidium pinnae ili kombinacijom više njih širi se od Španjolske ostatkom Sredozemlja. Nažalost, početkom ljeta 2019. zabilježena je i na jugu Hrvatske te se od tada širi. Prije nekoliko dana dobili smo informaciju da je pomor zabilježen i u Trstu te, ako se radi o istoj bolesti, možemo zaključiti da je bolest zahvatila cijeli Jadran - kaže Cvitković. Nije postojao način ni da se spriječi ulazak bolesti u Jadran, kao ni da se spriječi njezino širenje. Dodao je da se radi o masovnom pomoru i pitanje je koliko će ih preživjeti. Ipak, dodaje da se treba usredotočiti na ovo kao zaseban slučaj koji nije povezan s nekim “zovom smrti koji se širi od juga”.
Da se radi o kombinaciji nekoliko faktora krivih za pomor kaže i dr. Alen Soldo, koji proučava biologiju i ekologiju mora.
- Tu je vjerojatno krivo i zatopljavanje Jadrana, no mi ga, nažalost, ne možemo hladiti. Imamo sreće što je ono najsjevernije more Mediterana pa vrste koje žive u toplijim krajevima rjeđe zalaze kod nas - kaže Soldo. Dodaje kako je teško “izračunati” kako će se koja vrsta snaći u tim kompleksnim uvjetima podmorja.
- Nažalost, mi smo svjedoci najvećeg uništavanja obale i okoliša na Jadranu. Država o tome brine deklarativno, no u praksi to ne funkcionira - kaže Soldo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
