'Beba ljama ostala je bez majke pa ju hranim na dudu. Još nema ime, slušam vaše prijedloge!'

Šest puta dnevno hranim mladunče ovčjim mlijekom. Mama je uginula na porođaju. Beba ljama sad ima 14 dana i tek za šest mjeseci će moći sama jesti. Ispričao nam je to Marin Lončar, koji u Herežinu kraj Koprivnice ima farmu ljama. Uzgaja ih već osam godina i na farmi je trenutačno deset životinja.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:58

'Beba ljama ostala je bez majke pa ju hranim na dudu. Još nema ime, slušam vaše prijedloge!' | Video: 24sata/pixsell

- Maloj ljami još nisam dao ime. Zato pozivam čitatelje 24 sata da daju prijedlog kako će nazvati mladunče - rekao nam je Marin i dodao da ga se s prijedlozima imena može zvati na broj 091 580 0625.

Prije osam godina se u Portugalu prvi put susreo s ljamama. Tad je odlučio baviti se njihovim uzgojem. Prve ljame na svoju farmu je i doveo iz Portugala.

- Prvo sam kupio dvije ženke i dva mužjaka. Tri sam dana putovao do Portugala i isto toliko natrag do Herešina. Jako su privržene djeci. Put je bio jako naporan, ali ni jednog trenutka nisam požalio i da je potrebno, ponovno bih to isto napravio, jer sam ostvario svoju želju da imam obiteljsko imanje na kojemu uzgajam ove divne životinje. Životni vijek im je do 30 godina i nakon godine dana na svijet donosi po jedno mladunče. Inače, stalno traže da ih se mazi - rekao nam je Marin.

Objašnjava nam da su postojbina tih prekrasnih životinja Ande te da ih zovu i južnoameričkim devama.

- Odrasle jedinke su visoke i do 1,9 metara, a znaju težiti i do 300-tinjak kilograma. Spadaju u skupinu malih preživača. U svojoj pradomovini služe kao tegljači, slična im je uloga kao magaraca kod nas. Žive u krdima. Imaju kvalitetno krzno i vunu koja se najčešće koristi za izradu odjeće i pokrivala. Imali smo nekoliko molbi pa smo donirali vunu, ali ih nećemo šišati jer im ne stigne dlaka narasti do zime. Imaju sezonsku dlaku, koju nakon zime mijenjaju. One na mojoj farmi imaju sasvim drugu ulogu, a to je da ponekad navrate djeca i da se upoznaju s ovim jedinstvenim životinjama - govori nam Marin.

Što se tiče prehrane, nisu jako zahtjeve jer im je hrana slična ovčjoj. Najviše jedu sijeno i žitarice, dok im je mrkva poslastica kao što je djeci sladoled. Čim su u ruci ugledale mrkvu, odmah su se sjurile prema Marinu.

- Do sada su se pokazale jako otporne. Morate uredno održavati staju i davati im hranu koja je visoke kvalitete - rekao nam je na kraju.