Banka mora vratiti 280.000 kn kamata koje je klijent preplatio

Udruga Franak u posjedu je presude kojom je Općinski sud u Puli presudio OTP banci da vrati 184.000 kuna preplaćenih kamata plus pripadajuće zatezne kamate oštećenom dužniku u euro kreditu, što u konačnici iznosi oko 280.000 kn.

- Možemo s veseljem utvrditi da nakon takve presude za jedan euro kredit imamo kompletiranu bogatu prvostupanjsku sudsku praksu kojom se utvrđuju preplaćeni iznosi kamata za sve valute kredita, za EURO, KUNSKE i CHF kredite. Uslijed relativne medijske tišine o pravima EURO i KUNSKIH dužnika, dosad su većinu presuda u svoju korist dobili CHF dužnici, ali je u zadnje vrijeme vrlo primjetno osvješćivanje EURO i KUNSKIH dužnika o njihovim pravima - priopćila je udruga Franak. 

Najnovijom presudom Općinski sud u Puli utvrdio je sljedeće:

- dužnik tužitelj ugovorio je 150.000 eura kredita, protuvrijednost u kunama
- početna ugovorena kamatna stopa bila je 6,79%, a kasnije je banka svojevoljno i nezakonito kamatnu stopu povećavala - nekoliko puta do maksimalno 9,75% odnosno čak za 43%
- ugovorena je nepoštena ugovorna odredba o promjeni kamatne stope odlukom banke, čija nepoštenost se temelji na presudi Suda EU C-26/13, na Direktivi EU 93/13, na člancima 26., 247., 269. i 272. Zakona o obveznim odnosima te konačno na meritumu presude u slučaju franak, pa se tako u presudi citiraju dijelovi presude suca Dobronića koje je potvrdio i Vrhovni sud RH, u kojima je jasno i nedvojbeno utvrđeno da je ugovorna odredba o promjeni kamatne stope jednostranom odlukom banke nepoštena i time ništetna te da je u takvim kreditima primjenjiva isključivo početno ugovorena kamatna stopa
- u skladu sa zakonima i meritumom presude u slučaju franak, utvrđeno je da OTP nije smjela povećavati svojevoljno početno ugovorenu kamatnu stopu 6,79% 
- na temelju vještačenja utvrđeno je da ukupna razlika povećane i početne kamate iznosi 184.000 kuna!

Banka je prigovorila da je tužbeni zahtjev zastario, ali je sud kao i 95% ostalih sudova diljem RH utvrdio da nema zastare, jer je tužitelj saznao da ima pravo na tužbu tek 13. lipnja 2014. kada je pravomoćno utvrđeno da je ugovorna odredba o promjeni kamatne stope odlukom banke ništetna te od toga dana zastarni rok od 5 godina počinje teći ispočetka. Valja napomenuti da je prihvaćen i stav Županijskoga suda u Rijeci iz presude Gž-666/13 od 9. prosinca 2015. prema kojoj nema zastare u slučaju ništetnosti ugovora budući da bi se zastarom obezvrijedio institut ništetnosti, čime bi se onemogućila restitucija na temelju ništetnih ugovornih odredaba.

Banka je ustala i protutužbom sa zahtjevom da se dosudi ugovaranje aneksa prema kojemu bi od početka ugovornog odnosa bila primijenjena kamatna stopa koja se sastoji od 6M CHF Libora, troškova pribavljanja sredstava i kamatne marže. Sud nije prihvatio takav zahtjev, s obrazloženjem da nije moguća retroaktivna primjena takvih pravila te uopće nije razmatrao takvo ugovorno rješenje. Mi možemo dodati da je očigledno kako je banka u protutužbi prepisala ugovorne odredbe koje je ugovarala Volksbank sada Sberbank samo zbog toga jer je ta banka oslobođena nakon prve presude VTS-a u slučaju franak, međutim, u ovome trenutku taj dio presude ne vrijedi, jer je ukinut odlukom Ustavnoga i Vrhovnoga suda. Nonsens koji je banka pokušala progurati jest i parametar CHF Libor, a radi se o EURO kreditu koji nema nikakve veze sa CHF Liborom. Kao što je nonsens i drugi predloženi promjenjivi parametar, troškovi sredstava - jer je taj parametar neodrediv, piše u priopćenju.