nisu balkanci, nego suigrači sa prostora bivše Jugoslavije. Balkan ne postoji. Za sve koji žele znati više tu je rad od prof. Feletar na temu Balkana, a dostupan je sa par izvora.
Ugodan
30.10.2023.
Odustani
Filozof
Gk
Golubovi kamen
30.10.2023.
Odustani
Balkan, dolazi od Baala sotone....
zo
zorozimba
30.10.2023.
Odustani
Mr. Spock: Konačno, jedan od rijetkih koji razumiju stvari oko pojma "Balkan" koji se raširio ovim prostorima kao lepra. Baš mi je drago što si to napisao i što
razumijevaš zemljopisne pojmove. U slučaju da i postoji "Balkan", Hrvatska sigurno niti jednom zemljopisnom činjenicom nije na Balkanu. On naravno postoji samo u umovima uskraćenim za pravim činjenicama i onima koji se lako predaju medijsko-površnoj propagandi.
Prikaži još ↓
Pe
Pešekan1
31.10.2023.
Odustani
Balkan itekako postoji pogotovo onaj mentalni!
FI
Fortuna1895! Immer nach vorn'!
31.10.2023.
Odustani
Po lopovluku smo balkan;budi siguran u to,a i geografski definitivno!
MS
Mr. Spock
31.10.2023.
Odustani
geografski ni pod razno...
zo
zorozimba
31.10.2023.
Odustani
Fortuna1895! Immer nach vorn'!: Možeš li navesti ozbiljan izvor, studiju po kojoj je Hrvatska balkanska zemlja, naravno zemljopisno.
BR
BROKRO
31.10.2023.
Odustani
Zivio Balkan!!mi smo Balkanci i Kapak
MS
Mr. Spock
31.10.2023.
Odustani
Evo, za početak: "potrebno je prvo razmotriti pojam Balkan s geografskog stajališta. Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vod
ene katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, što je više od morske istočne katete Odesa – Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) nešto je kraća od kopnene – duga je 1270 km. Zapravo, nikomu u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom."
Prikaži još ↓
MS
Mr. Spock
31.10.2023.
Odustani
Balkan je povijesna konstrukcija srpskih geografa koji su se njome služili da bi opravdali ideju sjedinjenja svih „balkanskih plemena“ jer su njihovi pripadnici
zapravo srpskoga podrijetla.
Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, preko francuske literature, naziv Balkanski poluotok „otkrili“ su srpski geografi. To se poglavito odnosi na najvećega srpskoga geografa Jovana Cvijića (1865.–1927.).
Nasuprot nizu europskih geografa koji su ukazivali na nelogičnost proglašenja toga dijela jugoistočne Europe poluotokom, Cvijić i njegovi sljedbenici čvrsto su se uhvatili za taj geografski termin....
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .