Ministarstvo znanosti predstavilo prijedlog Kalendara iduće školske godine. Međutim, odmah su nastale brojne kritike. Nastava treba početi i završiti barem tjedan ranije, kažu u školama...
ŠKOLSKI KALENDAR
Apel roditelja: Skratite nastavu, djeca nam padaju u nesvijest...
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u e-savjetovanje je poslalo prijedlog Kalendara školske godine 2024/2025. Iako to obično rade u travnju ili svibnju, zbog parlamentarnih izbora trebaju riješiti obaveze ranije. Školska godina će početi prvi ponedjeljak u rujnu, 2. rujna, praznici su podijeljeni na jesenske koji se vežu uz Sve svete, zimske u dva dijela - dva tjedna za Božić i tjedan u veljači, te proljetne koji se vežu uz Uskrs. Nastava bi završila 18. lipnja, odnosno 23. svibnja za učenike završnih razreda. No čim je objavljen, prijedlog je potaknuo brojne kritike, prvenstveno vezane uz dosta kasni završetak godine. Ova školska godina završit će još kasnije, 21. lipnja.
- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je prevruće i naša škola nema klimu, djeca nam padaju u nesvijest od vrućina. Pozivam Vas i kolege da dođete u našu školu i odradite lipanj i rujan u našim učionicama - žustro je komentirala druga komentatorica. Mnogim je nastavnicima vrućina puno veći problem u rujnu. Smatraju kako bi nastava trebala početi barem tjedan dana kasnije.
- I sami znate koliko na obali traje sezona. Većina škola ni nema klime, gradovi i mjesta puni su turista, a mi se kuhamo, dišemo na škrge i preživljavamo prva dva tjedna s potpuno dekoncentriranim učenicima, koji sve što pitaju jest smiju li u WC puniti boce vodom, a potom u studenom i veljači sjedimo kod kuće - navela je jedna osoba u komentarima. Neki s kojima smo razgovarali podsjećaju kako nastavna godina zakonski traje minimalno 175 dana. Ovakvim rasporedom odradi se i desetak dana više, pa se sasvim sigurno može skratiti, ističu. Roditelji također podsjećaju kako si mnogi ne mogu priuštiti odlazak na skijanje, niti toliko godišnjeg da budu s djecom. Stoga "cvjeta" tržište raznih kampova i radionica koji izbijaju pošten budžet roditeljima. Ili djeca provode vrijeme pred ekranima.
Poteglo se i pitanje neradnog dana 17. travnja, na dan parlamentarnih izbora. Iz ministarstva ističu kako kalendar ionako uvijek propisuje više radnih dana od obaveznih 175, pa školama ne bi trebao biti problem "pokriti" taj dan. No ministar je bio kritičan prema odluci.
- Ta odluka je iznimno problematična. Ako predsjednik ima pravo proglasiti neradni dan, nema pravo intervenirati u satnicu, nastavni plan i program. Pitanje je treba li to nadoknađivati ili ne - upozorio je Radovan Fuchs ovaj tjedan u Opatiji na skupu ravnatelja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
