Hrvatska je od 1990. imala 15 Vlada, 11 premijera i jednu premijerku. Ovo su najvažniji dosezi u njihovim mandatima
ANKETA Tko su najbolji i najgori premijer ili premijerka od 1990.
Prva hrvatska Vlada (30. svibnja - 24. kolovoza 1990.), na čelu sa Stipom Mesićem (tada HDZ) započela je prijelaz iz socijalističkog u demokratski višestranački sustav, iz dogovornog u tržišno gospodarstvo.
Druga Vlada (24. kolovoza 1990. - 17. srpnja 1991.), na čelu s Josipom Manolićem (tada HDZ) donijela je novi Ustav RH, proglasila samostalnost i suočila se s oružanom pobunom te otvorenom agresijom JNA.
Treća hrvatska Vlada (17. srpnja 1991. - 12. kolovoza 1992.) bila je Vlada nacionalnog jedinstva pod vodstvom Franje Gregurića, formirana je u ratnim uvjetima od predstavnika svih parlamentarnih stranaka i stručnjaka. Organizirala je obranu, skrbila za prognanike, uspostavila monetarnu samostalnost i izborila se za međunarodno priznanje Hrvatske.
Četvrta hrvatska Vlada (12. kolovoza 1992. - 3. travnja 1993.) na čelu s Hrvojem Šarinićem (HDZ) uvela je novi sustav lokalne i područne samouprave i započela s privatizacijom.
Peta Vlada (3. travnja 1993. - 7. studenog 1995.), koju je vodio premijer Nikica Valentić (HDZ), provela je Stabilizacijski program kojim je zaustavljena hiperinflacija i uvedena kunu kao nova nacionalna valuta, a u njenom mandatu su provedene i oslobodilačke vojnoredarstvene operacije Bljesak i Oluja kojima je oslobođen najveći dio okupiranog teritorija Hrvatske.
Šesta hrvatska Vlada (7. studenog 1995. - 27. siječnja 2000.) formirana je nakon prijevremenih izbora 1995., a Zlatko Mateša (HDZ) postaje novi premijer. Vlada započinje mirnu reintegraciju istočne Hrvatske, uvodi PDV, nastavlja s obnovom i privatizacijom, a Hrvatsku je uvela i u Vijeće Europe.
Sedmu hrvatsku Vladu (27. siječnja 2000. - 30. srpnja 2002.) formirala je koalicija SDP-a i HSLS-a s HSS-om, HNS-om, IDS-om i LS-om, a vodio ju je Ivica Račan (SDP). U njenom mandatu umjesto polupredsjedničkog uveden je parlamentarni sustav, a Hrvatsku je izvela iz svojevrsne međunarodne izolacije. Vlada je sklopila sporazum s MMF-om i započela s nepopularnim reformama.
Nakon što vladajuću koaliciju napuštaju dvije stranke (HSLS i IDS), Sabor je izglasao povjerenje osmoj hrvatskoj Vladi ( 30. srpnja 2002. - 23. prosinca 2003.) kojoj na čelu ostaje Ivica Račan. Do kraja mandata suzbila je nelikvidnost, pokrenula gospodarski rast, započela i gotovo dovršila gradnju autoceste Zagreb-Split, potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, te predala zahtjev za članstvom u Europskoj uniji.
Deveta hrvatska Vlada (23. prosinca 2003. - 12. siječnja 2008.) bila je također koalicijska (HDZ, HSLS, HSU, DC i nacionalne manjine), a premijer je bio Ivo Sanader (HDZ). Vlada je poboljšala suradnju s Haškim sudom, ubrzala povratak izbjeglih hrvatskih građana srpske nacionalnosti, smanjila nezaposlenost, a u njenom mandatu Hrvatska je dobila status kandidata i započela pregovore s EU (2005.).
I desetoj hrvatskoj Vladi (siječanj 2008. - srpanj 2009.) na čelu je Ivo Sanader, a formirana se sklapanjem koalicije HDZ-a s HSS-om, HSLS-om, HSU-om, te zastupnicima manjina. Hrvatska je ušla u NATO savez 2009., a iste godine Ivo Sanader daje ostavku.
Premijerka je postala Jadranka Kosor (HDZ) koja vodi jedanaestu hrvatsku Vladu (1. srpnja 2009. do 23. prosinca 2011.). Zbog ekonomske krize njena Vlada uvodi krizni porez, povećava PDV i donosi Program gospodarskog oporavka, ali pokreće i borbu protiv korupcije. Vlada Jadranke Kosor sklopila je sa Slovenijom sporazum o arbitraži i tako osigurala nastavak i završetak pregovora s EU. Na kraju mandata potpisan je i pristupni ugovor između Hrvatske i EU.
Koalicijska Vlada Zorana Milanovića (SDP, HNS, IDS i HSU) dvanaesta je hrvatska Vlada (Od 23.12.2011. do 22.1.2016.), a on je bio deseti hrvatski premijer. U mandatu ove Vlade, Hrvatska je postala punopravna članica EU.
Reformska Vlada (Domoljubna koalicija i Most) trinaesta je hrvatska Vlada (23. siječnja 2016. - 19. listopada 2016.), a Tihomir Orešković bio je jedanaesti hrvatski predsjednik Vlade.
Na čelu 14. Vlade nakon prijevremenih izbora 2016. dolazi Andrej Plenković (HDZ). Vlada je isprva bila koalicijska s Mostom, a nakon raskola u proljeće 2017. iz Vlade odlazi Most, a priključuje se HNS. U mandatu ove Vlade Hrvatska je predsjedala Europskom unijom od siječnja do srpnja 2020. i suočavala se s posljedicama pandemije i potresa u Zagrebu.
Andrej Plenković vodio je također i 15. hrvatsku Vladu (srpanj 2020. - travanj 2024.) za čijeg je mandata Hrvatska uvela euro, ušla u Schengen i dovršila gradnju Pelješkog mosta.