Otkrio je i da je neki dan vidio podatke o tome koliko jeftiniju cijenu struje plaćaju veliki potrošači, a još mora vidjeti mogu li se ti podaci i objaviti.
Andrej Plenković: Ministri analiziraju situaciju s cijenama energenata za nakon 1. travnja
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak da bi bez mjera Vlade cijene energije za mnoge subjekte bile puno veće, dodavši da ministri analiziraju situaciju nakon 1. travnja, s obzirom da mjere Vlade po pitanju tih cijena traju do 31. ožujka.
S obzirom da su neki distributeri najavili podizanje cijena, novinare je zanimalo hoće li se i od 1. travnja nastaviti s politikom regulacije cijena struje i plina, na što je Plenković odgovorio da su zaduženi ministri financija i gospodarstva da "pripreme i analiziraju situaciju za nakon 1. travnja".
Poanta lanjskih paketa pomoći od travnja i rujna je bilo djelovati na vrijeme, istaknuo je Plenković, ocijenivši i da se "malo zaboravlja" da tržišne cijene energije, primjerice za škole, vrtiće, bolnice i fakultete, ne bi bile ni pribiližno ovakve kakve sada plaćaju, već bi bile puno veće.
Otkrio je i da je neki dan vidio podatke o tome koliko jeftiniju cijenu struje plaćaju veliki potrošači, a još mora vidjeti mogu li se ti podaci i objaviti. "Da shvatite koliko koristi od mjera Vlade imaju pojedini subjekti. To su enormni iznosi novca (...) koji su omogućili da se prolazi kroz ovu krizu puno lakše nego da tih mjera nema", poručio je Plenković u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade.
"Vjerujemo da će se situacija s cijenama stabilizirati"
DZS je jučer objavio prvu procjenu po kojoj je inflacija u siječnju ove u odnosu na siječanj 2022. godine u prosjeku bila viša za 12,7 posto, a u odnosu na prosinac cijene su u prosjeku ostale iste. Plenković je tu objavu ocijenio kao jako dobru.
"Očito da taj trend rasta inflacije koji smo imali u zadnjim mjesecima 2022., sada polako ide prema dolje, što je u skladu i s prognozama Vlade i Europske komisije. Vjerujemo da će se situacija s cijenama stabilizirati te da ćemo u ovo doba dogodine govoriti o godišnjoj stopi inflacije od oko šest posto, što bi bilo jako dobro s obzirom na krizne okolnosti", izjavio je Plenković nakon sjednice Vlade.
Ukupno gledajući, inflacija je na mjesečnoj razini stagnirala, no hrana, piće i duhan su poskupili za 1,3 posto, a usluge za 1,1 posto.
Novinari su Plenkovića pitali zašto cijene hrane u Hrvatskoj i dalje rastu, a drugdje padaju, kao i zašto je "nastala cijela frka i svađa" između Vlade i poslovnog sektora ako taj rast cijena nema veze s uvođenjem eura, kako poslodavačke udruge tvrde.
"Nema svađe između Vlade i poslovnog sektora"
Plenković je odbacio tezu da između Vlade i poslovnog sektora ima svađe. Podsjetio je da je prije mjesec dana Vlada iznijela tezu da nema razloga, jer nisu rasle cijene inputa s kraja prosinca do početka siječnja, da bi netko "pretjerano zaokruživao" cijene. No, i izvješća Državnog inspektorata su pokazala da je, uz zaokruživanje, bilo i potpuno neopravdanog dizanja cijena, kazao je.
Plenković je istaknuo da je Hrvatska u "najvećoj kriznoj godini" ostvarila dva strateška cilja, ulazak u europodručje i šengenski prostor, a između ostalog građanima i gospodarstvu pomogla s tri antiinflacijska paketa vrijedna 3,6 milijardi eura. Pritom, Vlada je očuvala socijalnu koheziju u društvu, a u uvjetima inflacije očuvala standard građana.
"Očekujemo da se ne koristi kontekst globalne krize i kontekst zamjene hrvatske kune eurom za neopravdano podizanje cijena. I tu ćemo jako paziti", izjavio je Plenković.
Rekao je da Hrvatska ima sve pretpostavke da do tih povećanja ne dolazi, podsjetivši i na zaključak Vlade od prošlog mjeseca, kao i aktivnosti Inspektorata, Carinske i Porezne uprave te nadležnih ministarstava, a one će se i nastaviti.
"Dakle, to nije svađa, već moramo svi u društvu biti solidarni i na visini trenutka i izazova", poručio je Plenković.
Dodao je da se u nizu država članica EU-a vidi trend spuštanja stopa inflacije, prosjek eurozone 8,5 posto, pri čemu četiri države u europodručju imaju višu stopu inflacije od Hrvatske.
S druge strane, postoji više zemalja srednje i istočne Europe koje su članice EU-a, a nisu eurozone, te u kojima je stopa inflacije "puno viša" i imaju još goru situaciju u smislu rasta cijena.
"Stoga je argument je li bilo prerano i oportuno ući kriv", ustvrdio je Plenković.