Pojavnost raka u Hrvatskoj u stalnom je porastu - dok je 2001. otkriveno manje od dvadeset tisuća novih slučajeva zloćudnih bolesti, 2019. ih je bilo već 26 tisuća, a 2022., prema procjenama Europske komisije temeljenima na podacima Hrvatskog zavoda za javno zdrastvo - čak 27.512.
- Sličan broj zloćudnih dijagnoza u Hrvatskoj očekujemo i za 2023. godinu, kaže dr.sc. Mario Šekerija, epidemiolog i voditelj Odjela za maligne bolesti - Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Taj registar kaže da je oboljelih od karcinoma u Hrvatskoj oko 170 tisuća, dok europske procjene govore i o 180 tisuća ljudi. Usporedi li se taj broj s ukupnim brojem stanovnika, kojih je prema zadnjem popisu stanovništva oko 3,8 milijuna - od zloćudnih karcinoma nam boluje svaka dvadeseta osoba.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je objavio Zdravstveno-statistički ljetopis za 2023., u kojem stoji kako su obiteljski liječnici prošle godine kod preko 450 tisuća ljudi u Hrvatskoj zabilježili dijagnozu neke novotvorine. Novotvorine odnosno neoplazme mogu biti zloćudne iili benigne, ili pak tvorevine za koje se još ne može dovoljno dobro ustanoviti u kojem pravcu idu, odnosno što su.
Na pitanje što ta ogromna brojka znači, dr. Šekerija odgovara kako se radi o broju osoba koje su prošle godine imale bar jedan kontakt u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bar jednom od dijagnoza iz cijele skupine novotvorina, što uključuje dobroćudne tumore - na primjer polipe, adenome, fibrome, nevuse - kao i zloćudne.
- Navedeni broj uključujue i radne ili uputne dijagnoze te se treba tumačiti u kontekstu korištenja zdravstvene zaštite, a ne u kontekstu broja postavljenih dijagnoza zloćudnih bolesti, jer se to iz ovih brojki ne može zaključivati, pojašnjava dr. Šekerija.
Ljetopis HZJZ-a kaže da imamo 16.107 doktora medicine, znači jednoga na 240 stanovnika, pedijatara je, primjerice, niti tisuću (998), ginekologa 811. Zdravstvo, pritom, premalo koristimo u preventivne svrhe - primjerice, samo je kod dvadeset tisuća žena lani evidentiran preventivni ultrazvuk dojki, a kod 337 tisuća njih preventivni PAPA-test. Muškarci su lani bili na ukupno 4,26 pregleda općenito, žene na puno više, 5,6 milijuna.
Previše pijemo i pušimo, debeli smo, pretili
- Na prvom mjestu uzročnika smrti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti, u kojima prednjače srčani i moždani udar, na drugo se mjesto probija dijabetes, a na trećem su maligne bolesti - kod muškaraca je najčešći rak prostate, a kod žena dojke. Prevencija je jako važna, rezultati se vide nakon niza godina - karcinom dojke je prije uvođenja prevencije bio i najčešći karcinom kod žena, ali i karcinom od kojeg su žene najčešće umirale, sad više nije najčešći uzrok smrti, kaže prim.dr.sc. Miroslav Venus, predsjednik Epidemiološkog društva Hrvatske. Kod karcinoma je, dodaje, ključno njihovo rano otkrivanje.
- Karcinom je često izlječiv, ali ne ako ga se prekasno otkrije, jer tad će devetero od desetero oboljelih i umrijeti, napominje epidemiolog. Dodaje da smo po smrtnosti od karcinoma na lošem, drugom mjestu u EU, odmah iza Mađarske, čije su brojke najlošije.
- Bolujemo i umiremo od malignih procesa svih sijela iz dva razloga - jer previše pijemo i pušimo, nezdravo se hranimo, debeli smo, štoviše pretili, a s druge strane ne koristimo ni tih nekoliko preventivnih pregleda koji su nam dostupni - za dojku, pluća, vrat maternice i debelo crijevo. Zato nam puno novca i odlazi na liječenje, puno i na pametne lijekove. NIje isto liječiti karcinom u prvoj, ili četvrtoj fazi, kaže dr. Venus.
Karcinom može postati kronična, a ne biti smrtonosna bolest
- Očekuje se konstantan porast pojavnosti tumora. Paralelno s tim potrebno je raditi na promociji prevencije jer, primjerice, 35 posto populacije u Hrvatskoj i dalje puši, napominje dr. Iva Kirac, specijalistica kirurške onkologije i abdominalne kirurgije sa Instituta za gastrointestinalne tumore. Preventivni pregledi, naglašava, omogućavaju da se promjene nađu u fazi kad su još izlječive, i da karcinomi zbilja postanu kronične, a ne smrtonosne bolesti.
- Konačno, bolja komunikacija unutar sustava, što uključuje i pacijente, te kontrola kvalitete omogućili bi da se ujednače protokoli i vremenski okviri tijekom liječenja i praćenja, što donosi bolje rezultate. Sve bolničke ustanove sad imaju istog vlasnika, pojavili su se proaktivni ljudi u Ministarstvu zdravstva, imamo šest EU projekata na račun neujednačenosti u skrbi na razini EU. Možda je vrijeme da to iskoristimo i krenemo u implementaciju plana, zaključuje dr. Kirac.
Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, dr.sc. Jasna Karačić Zanetti kaže kako se omjer od 240 pacijenata na jednog liječnika u Hrvatskoj može smatrati adekvatnim u usporedbi s nekim europskim standardima i pravilnicima, no kvaliteta zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata ne ovisi samo o broju liječnika, već i o njihovoj raspodjeli, dostupnosti specijalizirane zdravstvene zaštite i drugim resursima koji zdravstveni sustav pruža pacijentima.
- Podaci o novotvorinama su pak zabrinjavajući, i ukazuju na potrebu za većim naporima u prevenciji, ranoj dijagnostici i liječenju malignih bolesti. Rastući broj dijagnoza može biti i rezultat boljih dijagnostičkih metoda, bolje edukacije liječnika u prepoznavanju raka, ali isto tako i rezultat povećane izloženosti rizičnim čimbenicima, kojih u Hrvatskoj ih previše, napominje.
- Nažalost, preventivni pregledi su nedovoljno iskorišteni među stanovništvom, što dodatno komplicira situaciju. Najveći naglasak treba biti na edukaciji i podizanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda i trajnog praćenja . To bi moglo i smanjiti broj novotvorina dijagnosticiranih u kasnijim fazama, kad je liječenje teže i manje učinkovito. U svakom smislu, kad je u pitanju rak Hrvatska ne stoji dobro u očima pacijenata, barem što se pritužbi tiče, napominje dr. Karačić Zanetti.