Poskupljenje goriva sigurno će se odrazit i na poskupljenje razno raznih ostalih usluga. Postavlja se pitanje hoće li hrana dodatno poskupjeti i treba li stvarati zalihe hrane.
Energetski stručnjak Miro Skalicki kaže kako cijena goriva najviše ovisi o tome kako će se razvijati rat u Ukrajini.
- Međutim, sve je krenulo s manjim intenzitetom pandemije širom svijeta. Ekonomija se počela obnavljati i porasla je potražnja za naftom, a to proizvodnja nafte nije pratila i cijene su počele rasti. Druga faza porasta cijena nafte je bila najava onoga što će se događati u Ukrajini i s početkom rata je još došlo do velikog skoka. Dobro je da je zadnjih dana cijena barela nafte padala - rekao je Skalicki u emisiji Otvoreno.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš osvrnuo se na mehanizme koje bi Vlada mogla poduzeti da dodatno smanji cijenu goriva.
- Nafta se kupuje na istom tržištu i onda na to ide ono što država nadograđuje. Govorimo o bazičnoj cijeni nafte, no ne govorimo o drugoj polovici i što se tu još može napraviti. Kad biste pogledali u državnom proračunu koliko je više PDV-a naplaćeno samo po razlici u cijeni onda je odgovor na pitanje da postoji prostora. Postoji prostora kod trošarina, primjerice plivajuće trošarine, postoji prostora u dodacima kunu i pol za ceste, autoceste, željeznice, da se vidi što se može financirati po drugoj osnovi, a što tromjesečno zaustaviti. Postoji prostor, samo se u taj prostor mora ući - rekao je Vedriš.
- Makroekonomski gledano, kako god država punila proračun, ne zaboravite da krajnji učinci na taj proračun slabljenjem ukupne gospodarske aktivnosti, pritiskom na socijalni standard građana, sutra zahtjevima za povećanje plaća, svi ti indirektni učinci mogu biti znatno veći nego da se sada skine cijena goriva za kunu ili kunu i pol - dodao je.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak odgovorio je na pitanje kada se može očekivati da Vlada odluči ukinuti PDV na gorivo.
- Jedan set mjera bio je posvećen smanjenju PDV-a za razne prehrambenih proizvode. Vlada će i dalje promišljati i na segment goriva. Vezano na poljoprivrednu proizvodnju vidjeli smo da smo samodostatni po pitanju žitarica i uljarica, žitarice 150%, a uljarice preko 200%. To nas navodi na zaključak da ne moramo u tom dijelu strahovati i ne moramo stvarati rezerve. U tom dijelu samo moramo jačati dodatne skladišne kapacitete kako bi što više tih žitarica i uljarica ostalo u Hrvatskoj. Omogućili smo mjere i sredstva kako bi izgradili dodatne skladišne kapacitete - rekao je Majdak.